Prošle godine u BiH je ušlo 30.500 migranata. Taj broj će ove godine biti daleko manji, Sada je problem kako i na migrante, koji su ostali „zarobljeni“ u BiH, primjeniti stroge mjere discipline u borbi protiv pandemije, piše Deutsche Welle.
Državni ministar sigurnosti BiH i predsjednik Koordinacijskog tijela za zaštitu i spašavanje BiH Fahrudin Radončić smatra da migranti koji se slobodno kreću izvan prihvatnih centara mogu biti najveće žarište za širenje korona virusa.
“Događa se ono što sam ja, nažalost, govorio. Kada sam prije mjesec ili dva upozoravao da je to sigurnosna kriza, ljudi su me ismijavali i govorili: “To je humanitarna kriza”, “Mi nismo dobar narod”, “Radončić nas tjera da budemo nehumani.” To je trenutno najveće žarište za širenje koronavirusa. Imate danas situaciju: nema nikoga od domicilnog stanovništva u centru grada, ali imate 100 ili 200 migranata koji potpuno nesmetano šetaju. Moramo ih skloniti s ulice”, zaključio je prije nekoliko dana ministar Radončić.
Naglašavajući važnost ograničavanja kretanja koju moraju poštovati i svi bh građani, ministar Radončić čak smatra da se za migrante hitno moraju oformiti šatorska naselja s bodljikavom žicom kako bi se onemogućilo njihovo kretanje.
Prošle godine Granična policija BiH spriječila je ilegalni ulazak 13.251 migranta u BiH, a prema podacima UNHCR-a u 2019. u BiH je ušlo 30.500 migranata. To je veliki porast u odnosu na 2017. godinu kada je taj broj iznosio 750, no znatno manje u odnosu na zbivanja ove godine.
Vidljivo je da će taj broj ove godine biti daleko manji, ali sada je problem kako i na migrante koji su ostali „zarobljeni” u BiH primjeniti stroge mjere discipline u borbi protiv korona virusa.
Kao i građani i migranti moraju ograničiti kretanje
“Mnogi od njih imaju rješenje da su u nekom od centara i policija ih mora fizički natjerati da budu tamo i zabraniti im kretanje, jer za to imaju zakonska prava. Vrlo je važno ograničenje kretanja jer to ograničenje imaju i svi građani u BiH koja se bori protiv pandemije”, zaključio je ministar sigurnosti BiH Fahrudin Radončić.
Na ovo u razgovoru za DW upozorava i stručnjak kriminalističke psihologije, prof. dr. Sandi Dizdarević koji naglašava da policijske službe, agencije i sve druge relevantne institucije ne smiju dozvoliti slobodna kretanja i boravak migranata na rascjepkanim lokacijama.
„Hitno je nužno centralizirati njihovo boravište na jednoj ili nekoliko lokacija pod 24-satnim nadzorom. Ukoliko dođe do situacije da netko od migranata bude inficiran korona virusom, bojim se da ćemo se s ovim fenomenom morati suočavati na daleko teži način”, ističe prof. Dizdarević.
Migranata sve manje
“Od 1. siječnja do 19. ožujka 2020. godine, policijski službenici Granične policije BiH odvratili su 2.076 osoba od pokušaja ilegalnog prelaska državne granice. Među njima je bilo najviše državljana Pakistana, Iraka, Afganistana i Maroka”, kazala je za Deutsche Welle Franka Vican. Ukoliko ove brojke uzmemo kao prosjek, priliv migranata u BiH već je prepolovljen.
Već prije nekoliko dana glasnogovornica iz Ministarstva unutarnjih poslova Tuzlanskog kantona Amra Kapidžić kazala je kako policijski službenici dnevno evidentiraju 40-50 novopridošlih migranata.
Također i gradonačelnik Tuzle Jasmin Imamović apelirao je za pomoć i tražio zabranu ulaska migranata na područje gradova i općina FBiH. Međutim, nakon što je pandemija korona-virusom uzela maha i u BiH, a u zemljama EU-a rasplamsala se do stravičnih brojki, stvari na terenu su znatno drukčije.
Migranti su željeli u Italiju, Njemačku, ali tamo je sada korona virus
“Stanje više nije tako alarmantno kao prije nekoliko dana kada smo bilježili i do 50 migranata dnevno i mislim da je to posljedica zbivanja oko razvoja pandemije u europskim zemljama kao što su Italija, Austrija, Njemačka, a u koje su migranti najčešće i željeli ići”, smatra Imamović, govoreći za DW.
Po njegovom mišljenju, značajan razlog je i činjenica da zbog pandemije države poduzimaju znatno strožije preventivne mjere i zatvaraju svoje granice.
“Mislim da se većina migranata predomislila zbog opasnosti i mjera kao i rasprostranjenosti pandemije koronavirusom i da im se u te zemlje više ne ide. BiH je zadesila dvostruka kriza, kriza prouzročena pandemijom korona virusa i migrantska kriza. Sada nas je mimoišao migrantski val koji se najavljivao dolaskom proljeća, ali na žalost nije val korona virusa”, zaključuje gradonačelnik Imamović.
Sve rjeđe kolone migranata i u Hercegovini
I u Hercegovačko-neretvanskoj županiji, koja je protekle dvije godine bila jedna od migrantskih ruta prema zemljama Unije, kolone migranata na ulici sada su rijetkost.
“Migrantska kriza snažno je pogodila i ovu županiju i bila prijetnja općem sigurnosnom sustavu, ali sada je stanje stabilno i danas u županiji nemamo veći broj migranata iako smo imali nekoliko slučajeva gdje migranti nisu poštovali zabranu kretanja. Određena im je mjera i adekvatno su zbrinuti”, komentirao je za DW Slađan Bevanda, ministar MUP-a HNŽ-a.
Kod Mostara je Readmisijski centar Salakovac, prvobitno namijenjen bh izbjeglicama koji su se vraćali iz inozemstva, a sada je pretvoren u izbjeglički centar gdje boravi oko sto migrantskih obitelji s djecom. Već prije dva ili tri tjedna u Mostaru su skupine mladića-migranata bile dio svakodnevice, no sada je i to rijetkost. “Migranti se manje kreću. I za njih vrijede mjere u cilju borbe protiv pandemije”, kaže ministar Bevanda.
Bez ijednog slučaja oboljelog
Ipak, iako je priliv migranata u BiH sada znatno slabiji, prema riječima Amine Kurtagić, glasnogovornice Crvenog križa FBiH, u prihvatnim centrima ukupno ih je od 7.000 do 7.500. Ona tvrdi da za sada među migrantima nije zabilježen niti jedan slučaj zaraze koronavirusom.
“Svi imaju osigurane redovite obroke, prvu medicinsku pomoć, a u tijeku je i izgradnja još jednog prihvatnog centra. Crveni križ FBiH od same pojave migrantske krize humanitarno je uključen kako bi bi mogao pomoći izbjeglicama i migrantima. Sa svojim mobilnim timovim činimo sve što je u našoj moći kako bi im se osigurali redoviti obroci u prihvatnim centrima i sada u vrijeme koronavirusa s tim što radimo sa povećanim stupnjem zaštite”, kaže Amina Kurtagić za DW.
Zbog zatvorenih granica EU-a, oštrih ograničenja u borbi protiv opasnog virusa, čini se, migrantima je Europa nemoguć cilj. Kao i povratak kući.
(Izvor: DW)