“Bosna je kao hrčak na točku, koji stalno trči u krug, a ove krize uvijek dođu na isto”, komentira za Radio Slobodna Europa (RSE) David Kanin, profesor na međunarodnim studijama Sveučilišta Johns Hopkins u Sjedinjenim Državama, posljednja događanja na bh političkom polju i najavu o obustavi rada predstavnika RS u organima BiH sve dok strane sudci Ustavnog suda ne okončaju svoje djelovanje.
“Dodik (Milorad, član Predsjedništva BiH i predsjednik Saveza nezavisnih socijaldemokrata, SNSD) ne može samo izbaciti međunarodne sudce. On može vikati, vrištati, tvrditi da neće surađivati sa+ njima ali je međunarodna zajednica ta koja sudce tamo drži”, kaže Kanin uz pojašnjenje da on osobno smatra da postoji određen smisao kao i ispravnost Dodikovog stava. “Dok god međunarodni sudci donose odluke, to je razlog zašto BiH ne funkcionira”.
“Dodik je u pravu što se tiče Ustavnog suda. To ima smisla. Dok god međunarodni sudci donose odluke, to je razlog zašto BiH ne funkcionira. Imajući međunarodne sudce koje donose odluke, bez obzira na kvalitet i pravni osnov tih odluka, SAD i EU ne dozvoljavaju BiH funkcionirati kao kao samostalna država, s Ustavnim sudom koji nema strane sudce u svom sastavu. Dodik je u pravu oko toga. To je forma trajne ovisnosti, sve dok su strani sudci tu. To ima smisla. Međutim, pravi problem nije u tome, već u pitanju gdje nas ova kriza vodi. Ona, za sada, nije odvela nigdje gdje nisu prethodne, ali ne mogu odbaciti mogućnost da se to promijeni”, kaže prof. Kanin za RSE.
Ipak, ovaj bivši viši analitičar u američkoj Centralnoj obavještajnoj agenciji (CIA) navodi da je pravi problem u tome gdje ova kriza vodi Bosnu i Hercegovinu.
No, bez obzira, on smatra da se u svim ovim pitanjima Ustavnog suda, sudaca ali i referenduma, radi o politici.
“Ništa što se događa nije izvan tog obrasca, ne radi se o novom ratu. Ako je neovisnost u pitanju, opet kažem, što je sljedeći potez, gdje to točno vodi?”, kaže on.
“Svi znamo da se ovdje ne radi o zakonu, već o tome hoće li daytonska BiH ostati zajedno ili ne, hoće li bilo tko od političkih aktera u BiH odlučiti da ne želi biti njen dio i smatraju li oni koji sudjeluju u vlasti na svim razinama da su posljednja događanja u skladu s njihovim političkim interesima. Sve je iskrivljeno, jer Ustavni sud, sam po sebi, nije toliko bitan”, smatra ovaj profesor.
Prof. Kanin koji je tijekom svoje tridesetogodišnje karijere služio je kao politički analitičar međuagencijske radne grupe za Balkan tijekom ratova 90-ih godina, nadalje kaže:”Daytonski sporazum može biti tumačen na različite načine i to rade svi. Pitanje je samo hoće li Dodik i Dragan Čović inzistirati na ovom problemu i dovesti do toga da on predstavlja prijetnju za BiH, za razliku od kroničnih poteškoća iz kojih se zemlja nikada neće izvući zbog same njene forme. Mi smo već vidjeli ovako nešto. Dodik je već više puta prijetio odcjepljenjem i raznim drugim stvarima. Ne zaboravimo njegov dogovor sa Silajdžićem, kao i drugim bošnjačkim političarima. Sada je na redu Dragan Čović. Međutim, ovog puta je pitanje hoće li njegove prijetnje dovesti do referenduma o neovisnosti i konkretnog poteza razbijanja države ili je ovo samo još jedan mehanizam da on učvrsti svoju poziciju i popularnost u entitetu”.
On podsjeća da je sličnih kriza bilo i prije, no da Milorad Dodik nikada nije išao do kraja s pričom o odcjepljenju RS-a.
Na pitanje hoće li eđunarodna zajednica, SAD, njihov specijalni predstavnik za Zapadni Balkan, ili čak i Europska unija, bez obzira na nedavne odluke, pomoći u sprječavanju takvog scenarija, prof. Kanin je odgovorio:
“Europljani neće spriječiti niti pomoći oko bilo čega. Oni sve rješavaju unutar sebe i samo se sobom bave. Tu se jedino radi o tome može li se Evropska unija usaglasiti oko zajedničke vanjske politike na Balkanu ili bilo gdje drugo u svijetu, u Libiji, Siriji. Josep Borrell je na Minhenskoj sigurnosnoj konferenciji govorio je o europskoj nesposobnosti djelovanja. Komentari su bili da Europa mora djelovati, da ne mogu samo izražavati zabrinutost. To je frustracija unutar Europe. EU nije važna. Američka administracija djeluje kao da želi ostvariti uspjeh bilo gdje na Balkanu, ali što bi priroda tog uspjeha mogla biti, teško je kazati. Oni su puno usmjereniji na Kosovo nego na BiH.Dakle, mislim da stranci nemaju nikakvu ideju što raditi, kao ni akteri unutar BiH. Problem je što ljudi u BiH, za razliku od stranaca, moraju tamo i živjeti. Mi ne moramo. Sve ove krize oduzimaju narodu energiju i nikoga u BiH ne vode ka boljoj budućnosti”.
Profesor Kanin, između ostalog, kazao je da strani sudci iz BiH ne odlaze jer pravni sustav u BiH ne funkcionira bolje te da “sustav nije dobro postavljen”.
“Daytonski sporazum je jedina Miloševićeva diplomatska pobjeda tijekom devedesetih. Tada su pobijedili Milošević i lideri bosanskih Srba. I oni to znaju. Oni imaju jaču poziciju u odnosu na ostatak zemlje. Postojanje stranih sudaca je samo još jedan dokaz trajne strukturalne slabosti BiH”, zaključuje ovaj američki profesor.
O bh. političarima
“To je retorika. Vidjeli smo sve ovo ranije. Oni će nastaviti iza kulisa razgovarati jedan s drugim. Ne svi, ali da različiti ljudi. Ovo je nešto na što su svi već naviknuti. Ovo se događa desetljećima. Dakle, pregovora će i dalje biti iza kulisa, EU i SAD će razgovarati s različitim ljudima. Hoće li to dovesti do nekakvog dogovora, ja ne znam. Što to znači za budućnost Suda, ne znam, ali iskreno me i nije briga, jer nije ni važno. Sud jednostavno nije bitan. Ono što je važno je kakve će dogovore nositelji moći ovog puta napraviti kako bi ušli u mirniji period i sačekali novu krizu i Dodika da kaže nešto novo, ili dok se situacija u HDZ-u i na hrvatskoj strani ne promijeni. Koliko dugo će još Čović biti na toj poziciji? Tu su i razlike u okviru SDA. Svi ovi akteri će voditi računa isključivo o svojim interesima. Dodik je samo najglasniji među njima”.
Intervju Radija Slobodna Europa u cijelosti možete pročitati OVDJE.
/Republikainfo.com/