Na odluku Ustavnog suda BiH o ukidanju člana 53. Zakona o poljoprivrednom zemljištu, odnosno, gdje će se poljoprivredno zemljište u Republici Srpskoj morati knjižiti na državu BiH, a ne na entitet, glasalo je sedam ustavnih sudaca od njih devet – strani sudci i sudci iz reda bošnjačkog i hrvatskog naroda. Nakon ove odluke srpski član Predsjedništva i predsjednik SNSD-a Milorad Dodik, a u tome ga je podržao i predsjednik najjače hrvatske stranke HDZ BiH, zatražili su izbacivanje stranih sudaca iz Ustavnog suda BiH jer, kako je naveo Dodik, rade protiv RS i srpskog naroda. Brojna su nagađanja o ovakvoj situaciji i tek će se doznati “što se iza brda valja”.
Naime, magazin https://zurnal.info/novost/22782/objavljujemo-presudu-ustavnog-suda-bih-o-poljoprivrednom-zemljistu otkriva da je sedam ustavnih sudaca od ukupno devet glasalo za odluku kojom je Ustavni sud BiH ukinuo član 53. Zakona o poljoprivrednom zemljištvu Republike Srpske. To znači da su protiv ovog zakona glasali i sudci iz reda hrvatskog naroda.
“Za” su glasale međunarodni sudci i sudci iz reda bošnjačkog i hrvatskog naroda: Mato Tadić, Valerija Galić, Mirsad Ćeman, Seada Palavrić, Margarita Caca Nikolovska, Tudor Patiru i Giovanni Grasso.
Protiv su glasali jedino Zlatko Knežević i Miodrag Simović, sudci iz reda srpskog naroda.
“Ukinuti član 53. Zakona o poljoprivrednom zemljištu Republike Srpske („Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 93/06, 86/07, 14/10, 5/12 i 58/19), u skladu sa članom 61. stav (3) Pravila Ustavnog suda, prestaje važiti narednog dana od dana objavljivanja odluke Ustavnog suda u “Službenom glasniku Bosne i Hercegovine”, piše u odluci koju je potpisao predsjednik Ustavnog suda Zlatko Knežević.
Odluka bi trebala biti objavljena u sljedećem broju Službenog glasnika BiH, a dan nakon objave poljoprivredno zemljište u Republici Srpskoj će se morati knjižiti na državu BiH, a ne na entitet.
U odluci je navedeno da iz osporene odredbe proizilazi da je Republika Srpska utvrdila da stupanjem na snagu izmjena i dopuna Zakona o poljoprivrednom zemljištu predmetno poljoprivredno zemljište po sili zakona postaje svojina i posjed Republike Srpske, te je propisala postupak upisa svojine.
“Ustavni sud zapaža da je osporenom odredbom Republika Srpska regulirala postupak upisa svojine u svoju korist na imovini za koju je Ustavni sud utvrdio da predstavlja državnu imovinu. Prema osporenoj odredbi predmetno poljoprivredno zemljište postaje ‘vlasništvo’ Republike Srpske“, navedeno je pod točkom 38. Odluke Ustavnog suda BiH, piše Žurnal.
Brojna su nagađanja zašto je cjelokupan “teret” ove odluke svaljen na leđa stranih sudaca, te zašto se prešućuje da su za ovu odluka glasali i sudci iz reda hrvatskog, kao i iz bošnjačkog naroda. No, što se “iza brda valja” i koji je cilj joše jedne izazvane političke krize – tek će se doznati.
/Republikainfo.com/