Europski sud za ljudska prava (ECHR) jučer je, 13. veljače, presudio da Španjolska nije prekršila europske zakone kada je odmah vratila dva migranta koji su preskočili ogradu na granici s Marokom.
Sedamnaesteročlano Veliko vijeće ECHR-a prihvatilo je španjolsku žalbu na presudu nižeg vijeća iz 2017. da je ta zemlja time prekršila zabranu kolektivnog protjerivanja inozemnih državljana.
Veliko vijeće je presudilo da su dvojica migranata “jurišom” na graničnu ogradu došli u nelegalnu situaciju. Incident se dogodio u španjolskoj enklavi Melilla na sjeveru Afrike, a migranti su to učinili unutar veće skupine, koristeći se silom.
Enklava je okružena s tri paralalelne ograde, visoke do šest metara. Velike skupine migranata svakodnevno pokušavaju prijeći te barijere, a španjolske vlasti ih sustavno vraćaju u Maroko.
Državljani Obale Bjelokosti i Malija, koji čine dvojac u predmetu pred ECHR-om, nisu ranije pokušali ući u Španjolsku legalno, prijavivši se za vizu ili tražeći zaštitu na službenom graničnom prijelazu.
Zbog toga je na njima krivnja što španjolske vlasti nisu opravdale protjerivanje pojedinačnim odlukama, presudio je sud u Strasbourgu, prenosi HINA.
Dunja Mijatović, povjerenica za ljudska prava Vijeća Europe, kazala je toj sudu da je za “Afrikance iz subsaharskog područja” gotovo nemoguće regularnim kanalima podnijeti zahtjev za azilom u Mellili, kao ni doći do službenog graničnog prijelaza.
Ostavljena im je opcija “penjanja preko ograde, morskog puta ili korištenja neregularnih načina prijelaza granice”, napisala je Mijatović sudu. Međutim, odluka suda je konačna.
Neovisna organizacija Evropski centar za ustavna i ljudska prava naglasila je kako se ovom presudom dopuštaju “nasilna vraćanja migranata diljem Evrope”.
No, u ovom kontekstu zanimljivo je povući paralelu sa susjednom Hrvatskom koju eu zastupnici, prvenstveno iz stranke Zelenih optužuju da se na granici Hrvatske i BiH migrante prisilno vraća ne poštujući zakonske procedure
“Jedini koji ustraju na tome da se nezakonit pushback ne događa na najdužoj granici EU-a su hrvatske vlasti. UN-ove agencije, hrvatska pravobraniteljica, udruge civilnog društva, migranti i tražitelji azila s kojima smo razgovarali iznijeli su nam jasne dokaze da se to događa”, ustvrdila je Tineke Strik, koja je uz europarlamentarce Zelenih Saskiu Bricmont i Erik Marquardta bila u izaslanstvu za utvrđivanje činjenica te zastupničke skupine.
Hrvatski eurozastupnici ne prihvaćaju takvu ocjenu naglašavajući problem trgovine ljudima, nelegalnog prijelaza granice te ističući da se na njenim granicama brani granica EU-a. Ova presuda otvara i mnoga pitanja o BiH i Srbiji njihovoj ‘lakopropusnoj’ granici, a što, to je jasno, prestavlja problem i zemljama susjedama ali i EU.
/Republikainfo.com/