Sve osnovne i srednje škole u Hrvatskoj morat će do kraja travnja imati izrađene školske kodekse koji jasno definiraju prava i obveze kako nenastavnog i nastavnog osoblja u obrazovnim ustanovama tako i učenika i njihovih roditelja kad je riječ o nasilju u školama.
Do kraja drugog tromjesečja ove godine Hrvatska treba imati ujednačen odnos, time i kazne, za bilo koji oblik nasilja u školama. Navedena propisana pravila dio su novog akcijskog plana prevencije nasilja za sljedeće četiri godine koji se krojio tijekom prošle godine i koji će se danas naći na dnevnom redu Vlade, piše Večernji list HR.
Evidencija obvezna Novi nužni akcijski plan znači ujedno i obvezu izmjena tjednih radnih obveza učitelja, nastavnika i profesora koji će se morati aktivnije posvetiti prevenciji nasilja u svojim učionicama, i to osmišljavanjem i provođenjem raznih programa i projekata, ali podrazumijeva i izmjene Zakona o prosvjetnoj inspekciji, Zakona o stručnom pedagoškom nadzoru i kvalitetnijoj podršci za učenike koji su žrtve nasilja.
Izmjena u akcijskom planu jest i uvođenje digitalne evidencije nasilja u školama kako bi se na taj način brže mogla pratiti pojavnost nasilja, ali i brže djelovati u prevenciji – drugim riječima, škole više neće moći izbjegavati dostavu podataka o eventualnom nasilju u tu evidenciju, a sve to bit će potrebno kako bi se na godišnjoj razini pratila provedba i pisala izvješća o pojavnosti nasilja. Uz ostalo, akcijskim planom predviđeno je i kontinuirano provođenje medijskih kampanja o prevenciji, a škole, kako osnovne tako i srednje, više neće imati luksuz zaboravljanja dostavljanja podataka za spomenutu evidenciju, kao što je to bio slučaj dosad. Škole će u svojim programima biti dužne uvrstiti i dodatne programe i projekte za prevenciju nasilja, a za takve aktivnosti u proračunu će im biti osiguran dodatni novac – gotovo četiri milijuna kuna.
Pozitivna promjena u akcijskom planu jest i to da je njime obuhvaćen i virtualni oblik nasilja – on je u brojnim zemljama već percipiran i na njemu se radi, a Hrvatska ga još uvijek tretira kao “novi oblik nasilja”. Tako će se pokušati prevenirati širenje laži, narušavanje učenikove privatnosti i kreiranje grupa za poticanje mržnje kojima su učenici izloženi, o čemu i roditelji i nastavnici jako malo znaju ili teško to mogu pratiti.
U sklopu usavršavanja učitelja, koje se nastavlja u kontekstu kurikularne reforme, očekuje se da će se uvesti edukativni programi o nasilju kako bi što bolje razumjeli sve oblike nasilja uključujući i prevenciju rodno uvjetovanog nasilnog ponašanja. Ravnatelji, profesori i učitelji morat će odrediti i minimalni broj roditeljskih sastanaka koji su posvećeni prevenciji nasilja, a škole moraju biti spremne definirati i organizirati edukativne, preventivne i pomagačke aktivnosti za roditelje. Tako zahtjevan rad i s učenicima i s roditeljima nagrađivat će se, u planu je pravilnik o nagrađivanju i pravilnik o napredovanju u koje će se implementirati angažman nastavnika.
Učenje empatije Novim pravilnikom izričiti naglasak stavlja se na poticanje empatije, tolerancije i prihvaćanja različitosti, a Ministarstvo obrazovanja izradit će “pakete” odgojno-obrazovnih alata kojima će se težiti tom cilju. Ti će “paketi” sadržavati preporuke nastavnicima da empatiju, kako doznajemo, mogu primjerice tumačiti emitiranjem filma “Empatija” učenicima, korištenjem digitalnih sadržaja poput “Školskog odreda časti”, ali i prijedlozima da učenike uključe u razne volonterske akcije.
Akcijski plan predviđa i medijsku kampanju koja će se kontinuirano provoditi.
Istraživanje
Iako egzaktni pokazatelji o pojavnosti nasilja u našim školama ne postoje, rezultati istraživanja koje je provela Agencija za odgoj i obrazovanje (2015.-2018.) na uzorku od 3457 roditelja i učenika u 43 osnovne škole pokazuju da u našim školama probleme u ponašanju, među kojima su i različiti oblici nasilničkog ponašanja, manifestira najmanje 13 posto učenika. Istraživanja iz 2011. godine pokazuju da je 65,8 posto naše djece doživjelo neki oblik psihičke agresije, a 41 posto djece trpjelo je tjelesno kažnjavanje, i to prije svega od svojih roditelja, dok je psihičko zlostavljanje doživjelo 21 posto djece (npr. roditelj je rekao djetetu da bi želio da je mrtvo ili je prijetio djetetu da će ga izbaciti iz kuće ili poslati da živi negdje drugdje).
(Izvor: Večernji list HR)