Američka rudarska korporacija Freeport Mcmoran i njihovi partneri iz kanadske tvrtke Reservoir mineral, spronašli su u okolini Bora jedno od najvećih ležišta zlata i bakra na svijetu, pišu srbijanske Večernje novosti.
Prema informacijama lista, Amerikanci su u rajonu Čukaru peki, na dubini između 558. i 559. metra, “napipali bingo”. U njemu je otkriven gotovo nevjerojatan sadržaj od 25,7 posto bakra i 50,3 grama zlata po toni rude. Prema do sada istraženim ležištima u svijetu, najbogatiji sadržaj pronađen je u rudniku Holister u Americi, gde se izvlači 27,20 grama zlata po toni rude.
O kako vrijednom otkriću je riječ, najbolje govori podatak da su Freeport i Kanađani do sada u okolini Bora otkrili 65 milijuna tona rude sa srednjim sadržjem bakra od 2,6 posto i zlata od 1,5 grama po toni.
I ne samo to, najnovija istraživanja pokazuju i da je u jednoj bušotini, na dubini od 179 metara, pronađen sloj od 84 metra u kojem je sadržaj bakra 10,75 posto i zlata od 10,86 grama po toni! U drugom sloju rude, debljine 46 metara, pronađen je još bogatiji depozit od 15,85 posto i 16,77 grama po toni zlata.
Što su Amerikanci i Kanađani pronašli, najbolje govori podatak iz literature da se ležišta s jedan posto bakra, ukoliko ih prate odgovarajuće količine rude, smatraju – iznimno profitabilnim.
Računajući bruto vrijednost bakra i zlata u novootkrivenim ležištima, po službenim cijenama na Londonskoj burzi metala, proizilazi da se u okolini Bora krije bogatstvo vrijedno gotovo – 18 milijardi dolara! A ovo su tek prvi rezultati, budući da Amerikanci i Kanađani nastavljaju s geološkim istraživanjima.
Neke neslužbene informacije kazuju i da se rezerve bakra u okolini Bora procenjuju na milijardu tona rude, uz prateće količine zlata i drugih plemenitih metala. Ali, buduća istraživanja to tek trebaju potvrditi.
Amerikanci i Kanađani su u okolini Bora izbušili više od 42 kilometra bušotina, a među njima je bilo i takvih u kojima je sadržaj bakra u rudi premašivao i – 10 posto, na osnovu čega se, i prije dvije godine, govorilo o najbogatijem ležištu tog metala na svijetu.
Dr. Dejan Koželj, direktor i glavni geolog Freeport Mcmoran u Srbiji, ranije je kazao da je ta tvrtka tijekom prošle godine u geološka istraživanja u okolini Bora investirala oko 15 milijuna dolara, dok je ove godine osigurano 20 milijuna.
“Potreban je značajan broj pozitivnih rezultata istražnog bušenja prije donošenja konačne odluke o početku eksploatacije. Nužno nam je dovoljno podataka, kako bi se definirali veličina i kvaliteta ležišta, nakon čega moramo pripremiti glavni rudarski projekt otkopavanja, radi dobijanja eksploatacijskog prava.
Nakon toga, na red dolazi izrada studije izvedivosti, koja bi dokazala ekonomsku opravdanost projekta, kao i analiza uticaja rudarenja na okolinu. Sljedeći korak je podnošenje zahtjeva i dobivanje svih potrebnih odobrenja za izvođenje rudarskih radova. Krajnji korak je dobivanje korporativnih odobrenja za početak ulaganja”, kazao je dr. Koželj.
A o kakvom se bogatstvu radi, najbolje, bez sumnje, svjedoči podatak da je za proteklih 110 godina rudarenja u Boru dobiveno pet milijuna tona bakra i blizu 160 tona zlata.
/Republikainfo.com/
