Na okruglom stolu, u Kulturnom centru u Prnjavoru, gradu u kojem je 1900. godine osnovana prva grkokatolička župa u BiH, sudjelovali su izlagači iz Hrvatske, Ukrajine i Bosne i Hercegovine, koji su govorili o različitim temama vezanim uz djelo ovog Božjeg ugodnika – Šepticki i osnivanje monaških redova, njegovo djelovanje u samostanu Kamenica kod Čelinca, potom odnos mitropolita Šeptickog s rimokatoličkim svećenstvom i dr. Sva izlaganja, kako je istaknuto na skupu, bit će objavljena u prigodnom zborniku.
Skupu u Prnjavoru prethodio je posjet ostacima nekadašnjeg grkokatoličkog samostana redovnika studita u Kamenici kod Čelinca, nedaleko od Banje Luke, koji je u prvim godinama 20. stoljeća osnovao upravo mitropolit Šepticki, ali koji je već 1924., odukom srpske vlade u Beogradu, nasilno ukinut jer je bio prepreka za prevođenje grkokatolika na pravoslavlje.
Samostanski kompleks s crkvom, koja je dva puta paljena, i imanje prostirali su se na 4.400 dunuma, ali je nasilnim protjerivanjem grkokatolika Ukrajinaca iz ovog kraja 1945. godine, kojih je bilo oko četiri tisuće, sve zemljište nacionalizirano. Nedaleko od nekadašnjeg samostanskog imanja brojni vjernici i svećenici istog su dana pohodili i staro, devastirano grkokatoličko groblje, gdje je održana i prigodna molitva.
Brojni davno iseljeni vjernici, kao i njihovi potomci, koji danas žive od Osijeka, Vinkovaca, preko Slavonskog Broda, Zagreba do Banje Luke, tog su dana, nakon 70-ak godina, prvi put pohodili rodni kraj.
Dvodnevni skup završio je u nedjelju svetom arhijerejskom liturgijom u grkokatoličkoj crkvi Preobraženja Gospodnjeg u Prnjavoru koju je, zajedno s više svećenika, predvodio biskup križevački mons. Nikola Kekić. U poslijepodnevnim satima najmlađi, koji su nekoliko dana prije istim povodom sudjelovali u Ljetnoj školi ukrajinskog jezika, kulture i povijesti u Duhovnom centru u Prnjavoru, za sve sudionike priredili su duhovnu akademiju u Domu kulture u Prnjavoru.
Grkokatolički vikarijat Križevačke eparhije u Bosni i Hercegovini, na čijem čelu je episkopski vikar o. Miroslav Krnješin, danas ima deset župa. Uz desetak svećenika djeluju i časne sestre Bazilijanke i časne sestre Službenice Bezgrešne. Od 1890. godine na područje sjeverne Bosne doseljavaju prvi grkokatolici, podrijetlom iz zakarpatskih krajeva zapadne Ukrajine. Od godine 1914. do 1924. uspostavlja se Apostolska administratura za grkokatolike u BiH, a od 1924. to je područje pod jurisdikcijom križevačkog biskupa. /republikainfo.com/
