Jedna od tema o kojoj je ministar Čampara govorio za N1 je i mogu li odbjegli pripadnici najozloglašenije terorističke organizcaije, nakon što su turskom ofenzivom na Siriju i kurdska područja gdje su držani u zarobljeništvu i iskoristili ratna razaranja za bijeg, završiti na Balkanu.
“Uvijek postoji mogućnost da se iskoristi ta situacija, migrantska kriza. Iz tog razloga naravno da postoji pojačan oprez. Mislim da će policijske agencije i granične službe, gdje postoje spiskovi tih ljudi, raditi. Teško da mogu proći sve te granice i doći u BiH neprimijećeno i neopaženo, ali ne može nitko jamčiti 100%”, rekao je ministar Čampara.
On je također kazao i da “ne treba stvarati paniku po snovu nekih informacija koje se svaki dan mijenjaju”.
“Naravno moramo biti budni, pratiti situaciju, razmjenjivati podatke. Mislim da ova ruta neće ići ka Balkanu, nego da će se više kretati prema Libiji ili Afganistanu. Vidjet ćemo, mi moramo biti budni, ne smijemo stvari prepuštati slučaju”, rekao je Čampara.
Podsjetimo da je u veljači ove godine, na području Bihaća i Sarajeva, uhićeno šest migranata iz Afganistana – njih pet dovodilo se u vezu s međunarodnim terorizmom, a šesti s krijumčarenjem ljudi.
Služba za poslove sa strancima tada je izvjestila da su njihovi inspektori sumnjive migrante pronašli tijekom poduzimanja mjera dodatnih provjera i profiliranja osoba koje mogu predstavljati sigurnosni rizik, a ilegalno ulaze u BiH.
Upravo istraga terorističkog napada u Parizu iz studenog 2015. godine, kada je poginulo 137 osoba, pokazala je da su skoro svi teroristi prošli balkanskom rutom i da se najlakše mogu infiltrirati među migrante.
Prema izvješću UNHCR-a, a koji se poziva na informacije od strane vlasti BiH, u periodu od 1. siječnja do 30. studenog prošle godine u BiH je registriran dolazak 23. 132 izbjeglica, dok je u istom periodu 2017. godine zabilježen dolazak njih 540.
Rekordan broj dolazaka je zabilježen u listopadu 2018. godine i iznosio je 5.057 dolazaka, a broj dolazaka je pao na 1.931 u studenom, što predstavlja najveću promjenu između dva uzastopna mjeseca u 2018. Većina ih je dolazila kopnom na nezakonit način tj. preko neslužbenih graničnih prijelaza.
Najveći dio njih dolazi iz Srbije, a manji broj ih dolazi iz Crne Gore.
Procjena je da je nekih 4.500 do 5.000 izbjeglica i migranata ostalo u BiH i da im treba humanitarna pomoć, a nalaze se na različitim lokacijama uključujući naročito u Sarajevu i Unsko-sanskoj županiji, navodi se u izvješću UNHCR-a.
Međutim, gradonačelnika Bihaća Šukret Fazlić, gdje je i najveći pritisak zbog priliva migranata danas je izričito potvrdio da se samo na tom području nalazi više od 6.000 migranata.
“Grad je pun, svi centri, privremeni i oni divlji su puni migranata”, rekao je gradonačelnik Fazlić.
Dok se lokalne zajednice bore sa humanitarnom krizom, kako smjestiti i pružiti pomoć migrantima, skoro da je nemoguće među njima registrirati i osobe, bivše pripadnike ISIL-a, koje se, bježeći od suđenja i rata, u migrantskom valu žele domoći Europe.
No, ministar Čampara, unatoč i napadima ali i znatnom broju migranata tvrdi da ISIL-ovci “teško mogu proći sve te granice i doći u BiH neprimijećeno i neopaženo”.
Bilo bi sjajno povjerovati mu, ali…teško.
(Republikainfo.com/V.S.)