Simptomi dijabetesa rjeđi su nego kod ostale populacije jer su na prisilnoj dijeti: četvrtina ih je u nekom razdoblju – gladovala.
Strah, napetost, nesanica, beznađe, krivnja, izolacija, suicidalnost…lančani su koloplet emocija i ponašanja u koji je uvučen zabrinjavajući udio dužnika u švicarskim francima. Njihovo se stanje reflektira na obitelj, društvo i državu u cjelini, a upravo je država ovdje propustila ispuniti svoju funkciju zaštite građana, istaknuo je splitski psihijatar Goran Dodig na okruglom stolu Udruge Franak o utjecaju kredita u švicarskim francima na zdravlje dužnika. U studiji pod nazivom “Egzistencijalna ugroženost i individualne psihološke implikacije” Dodig upozorava na niz psihosomanskih poremećaja koje izaziva strah za egzistenciju.
– Pitamo se kako imamo tako nagli porast malignih bolesti. Riječ je o imunološkoj reakciji, naše tijelo i psiha spojene su posude, nema emocionalne reakcije koja ne djeluje na tjelesne funkcije. Golem je porast bolesti štitnjače, gušterače, koja regulira šećer u krvi… – napominje Dodig.
Sve su češća i samoubojstva pod teretom duga: nedavno je još jedan korisnik kredita u švicarcima oduzeo sebi život.
Stručna pomoć
Kako pobijediti suicidalne misli?
– javiti se psihijatru: trenutačna pomoć može biti antidepresiv, posebno za osobe sa suicidalnim rizikom, pomaže i psihoterapija
– objektivno: oni su u takvu stanju da neće puno pomoći psihijatrijska struka, rješenje treba tražiti na državnoj razini
No, psihijatar upozorava da su češći parasuicidalni fenomeni: latentna rizična ponašanja u koja se ubraja prekomjerno “uživanje” alkohola, cigareta i lijekova.
– To je model življenja koji ne podržava život – zaključuje liječnik.
Najgore je, smatra, što cijele obitelji žive bez smijeha, zadovoljstva i optimizma, djeca ne odrastaju u dobru okruženju, a onda se društvo čudi pijanim osnovcima kad završi škola.
I kad je gotovo – nije gotovo
– I kad se problem duga CHF-u riješi, suočavat ćemo se s odgođenim reakcijama. Kod brojnih dužnika doći će do posttraumatskog stresnog poremećaja – upozorava psiholog Dragan Jusupović iz Društva za psihološku pomoć.
Jedna od većih prepreka uspješnom nošenju s problemom jest osjećaj krivnje koji društvo pojačava porukama “sami ste krivi što ste se zadužili”. Jusupović smatra da je takva osuda jednaka nadmetanju osjećaja krivnje žrtvi silovanja jer je “išla kroz park u kojem je opasno”.
– Dužnici su izloženi neviđenim pritiscima, konstantno ih zlostavljaju radna okolina, mediji, društvo… Djeca pitaju kakav si to roditelj kad nemamo što jesti, otići na izlet… – revoltirana je i Brankica Ivanković, članica Udruge Franak, viša medicinska sestra koja je tijekom dvije godine provodila anketno ispitivanje o utjecaju duga na zdravlje 1037 čalanova udruge u dobi od 24 do 69 godina. Obuhvaćeno je 47,5 posto žena i 52,5 posto muškaraca od kojih je 85,2 posto zaposleno i u braku, 49,6 posto visokoobrazovano i iznadprosječnih primanja.
Kod 86,5 posto zabilježena je promjena kvalitete prehrane, 95,8 posto kupuje najjeftinije namirnice, 60 posto ne može si priuštiti meso, ribu ili vegeterijanski ekvivalent svaki drugi dan, a četvrtina je na neki način osjetila – gladovanje. No, rizik za dijabetes niži im je od ostatka populacije: ima ga 39 ispitanika.
– To ne iznenađuje. Dijabetes se liječi dijetom, a stupanj gladovanja može smanjiti šećer – komentira dr.Dodig.
Svaki peti ispitanik povećao je konzumaciju alkohola, 39,3 posto cigareta. Ubrzan rad srca često osjeća 40 posto, 23 posto probadanje u prsima, polovica ih ima stalne glavobolje, petina promjene vida, a 41,4 posto se tresu ruke.
Mnogi na psihijatriji
To su sve potencijalni rizici za moždani udar i neurološke bolesti, ali i za bolesti probavnog trakta s obzirom na to da ih 35 posto ima žgaravicu, 34,2 posto bol u želudcu, 27,3 gubitak apetita i 22,5 posto mučninu. Ukupno 26 osoba već liječi od malignih bolesti. Tijekom dvije godine njih 64,4 posto često je koristilo lijekove protiv bolova, 29,9 posto antibiotike, a 33,1 posto antidepresive. Zbog psihičkih tegoba bolnički se liječilo često do 26-ero, a povremeno 11,9 posto dužnika.
– Što je dostupnija psihološka pomoć i podrška obitelji, posljedice za zdravlje bit će manje. Na žalost, dužnici ne traže stručnu pomoć jer misle da to neće riješiti problem, ali i zato što je psihologija i psihijatrija kod nas još tabu, a zapravo bi trebala biti normalna mentalna higijena – poručuje psiholog Jusupović.
Savjeti
Kako se lakše nositi s problemima?
– promjena percepcije može ublažiti stres (promijeniti očekivanja, relativizirati osobnu krivnju)
– zauzimati se za svoja prava, samoohrabrivati, tražiti podršku okoline
– koristiti se mehanizmom samopomoći: autogeni trening, tehnike relaksacije, vježbanje
– vrlo je važno da članovi obitelji jedni drugima budu podrška, da se osnaže.
– institucije društva mogu značajno djelovati rješavajući problem – uzrok
– mediji mogu pomoći objektivinim i odgovornim izvještavanjem, ali i odmoći ako ih zanima samo senzionalistički dio priče.
(Izvor: Večernji list)