“Svjedočimo potvrdi dugotrajnog rastućeg trenda u broju ljudi koji bježe tražeći sigurnost od rata, sukoba i progona”, rekao je visoki povjerenik UNHCR-a Filippo Grandi kako prenosi BBC.
U izvješću se navodi da je 70,8 milijuna ljudi u svijetu prisilno raseljeno, što znači da je taj broj porastao za 2,3 milijuna između kraja 2017. i kraja 2018. godine, prenosi dpa.
Nove brojke su dvostruke veće nego prije 20 godina, a u prosjeku se svaki dan raseli oko 37.000 ljudi. Prošle godine se broj osoba koje su se mogle vratiti svojim napuštenim domovima smanjio na 2,5 milijuna, što je upola manje nego 2017. godine.
“Gotovo smo u nemogućnosti da osiguramo mir”, rekao je Grandi novinarima u Ženevi.
Izbjeglice, tražitelji azila i raseljene osobe
Izvješćem su obuhvaćene tri glavne skupine.
U prvoj su izbjeglice, osobe prisiljene napustiti svoju zemlju zbog rata, sukoba ili progona. U 2018. je broj izbjeglica u svijetu dosegao 25,9 milijuna, 500.000 više nego godinu ranije. Među njima je najviše izbjeglica iz Palestine, 5,5 milijuna.
U drugoj skupini je 3,5 milijuna tražitelja azila. To su osobe koje se nalaze izvan zemlje u kojoj su rođeni. Pod međunarodnom su zaštitom, ali još uvijek čekaju potvrdu statusa izbjeglica.
U posljednjoj su raseljene osobe i njih je u svijetu oko 41,3 milijuna.
Najviše izbjeglica iz Sirije i Afganistana
Više od trećine svih izbjeglica diljem svijeta dolaze iz Sirije (6,7 milijuna), Afganistana (2,7 milijuna), Južnog Sudana, Mjanmara i Somalije.
Svjetska populacija osoba koje su prisilno raseljene značajno je porasla od 2009. Najveći porast zabilježen je od 2012. do 2015. kao posljedica sukoba u Siriji.
Izbili su i drugi sukobi, primjerice u Iraku i Jemenu na Bliskom istoku, u dijelovima subsaharske Afrike, odnosno Demokratske Republike Kongo i Južnog Sudana.
Masivan priljev Rohindža u Bangladeš krajem 2017. koje je prognala mjanmarska vojska označio je još jednu veliku krizu.
Etiopljani su su 2018. postali nova široko raseljena populacija s više od 1,5 milijuna raseljenih.
Stvarna brojka je vjerojatno još veća, upozoravaju iz UNHCR-a jer je kriza u Venezueli samo djelomično odražena u izvješću.
Pronalazak diplomatskog i humanitarnog rješenja u Venezueli i Siriji otežano je zbog rivalstva članica Vijeća sigurnosti UN-a Rusije i SAD-a.
(Izvor: Hina)