Čak 70 posto podignutih kredita građani troše za puko preživljavanje i vraćanje starih kredita, a 16 posto ih nije u mogućnosti servisirati svoje obaveze, pokazuju posljednje analize bankarskog sektora.
Mnoge europske zemlje, kao i zemlje u regiji pronašle su rješenje donijevši zakon o osobnom bankrotu, a u našoj zemlji trenutačno Udruga za zaštitu jamaca BiH radi na izradi Prijedloga ovoga zakona.
”Radimo na tekstu Prijedloga zakona koji bi u skorije vrijeme trebao biti završen i predan nadležnim institucijama”, potvrdio je za naš portal Joco Cvjetković, predsjednik Udruge.
Problem loši krediti
U bankarskom sektoru podržavaju pokretanje ovakve inicijative, te ističu da je o donošenju Zakona o osobnom bankrotu u nekoliko navrata razgovarano.
”Donošenjem zakona o osobnom bankrotu otvorila bi se mogućnost da građani dobiju staratelja nad svojim financijama i pokretnom i nepokretnom imovinom i bitno je istaknuti da građani svojevoljno stupaju u jedan takav odnos”, pojašnjava Mijo Mišić iz Udruge banaka BiH.
S druge strane Cvjetković smatra da je pozitivno stajalište banaka po ovom pitanju deklarativno i da oni sami nikada neće pokrenuti ovo pitanje.
”Problem sa lošim kreditima je isključivo proizvod banaka odnosno kreditora, zato što su one odobravale sve kredite prema svojima kriterijumima, a koji se ogledaju u ovome: odobriti kredit svakome po svakom zahtjevu, bez provjere boniteta tražitelja kredita. Jedini cilj nazočnosti banka u BiH je odobravanje komercijalnih kredita”, ističe Cvjetković i dodaje da prema saznanjima Udruge oko 25 posto dužnika u nekoj vrsti problema sa otplatom kredita.
Nema više jamaca
Donošenje zakona o osobnom bankrotu zatvorilo bi i priču oko jamaca i mogućih problema jer bi kredit dobivali samo validni dužnici koji raspolažu vlastitom imovinom kojom će i jamčiti za taj kredit.
Iz kontakta sa građanima koji nisu u mogućnosti servisirati dugove, mnogi bi pristali da im se uzme imovina kako bi se oslobodili duga, kaže Cvjetić, iako donošenje ovoga zakona ne bi pomoglo jamcima koji trenutačno otplaćuju tuđe kredite, zato što to rade po već pravosnažnim presudama, i novi zakon ne bi imao retroaktivnost.
Zakon koji je u europskim zemljama uveden tijekom 80-tih, podrazumijeva da dužnici dobivaju određeni iznos novca, koliko im treba za život, dok njihovim imovinom i primanjima raspolaže “staratelj”.
Sve drugo što zarade ići će na otplatu dužničkih obaveza. Servisiranje dugova traje od tri do pet godina. Kada prođe taj rok, a ukoliko dužnik ne vrati dug isti se otpisuje.
To nije sve. Kada izmiri stare obaveze i ponovo postane solventan, banke su prema tom mogućem klijentu veoma nepoverljive, a šanse da ponovo dobije kredit su gotovo nikakve. (T.Č.republikainfo.com)
