Ova rečenica, barem što se tiče hrvatskog političkog subjekta u BiH, aktualna je već dva desetljeća u BiH, a Hrvate u BiH dovodi do političke i svake druge marginalizacije, nakon koje slijedi dobro isprobana matrica kuknjave, plača i tužakanja o ugroženosti međunarodnim predstavnicima i Zagrebu.
Prijenos ovlasti na Vladu F BiH može se protumačiti i kao fantastična zamka upravo za najjaču hrvatsku stranku, HDZ BiH, jednu od tri nositeljice vlasti u Vladi F BiH.
Iako se to sada baš i ne čini, ovime je dovršen bilo kakav utjecaj, bilo koje stranke u sadašnjosti i budućnosti koja bude sudjelovala u federalnoj vlasti, a s prefiksom ‘hrvatski’, na javna poduzeća za koja se smatraju da su tzv. “hrvatska”.
Naime, dok su do sada ingerencije nad pojedinim poduzećima, u kojima F BiH ima udjel, isključivo imala resorna ministarstva – ubuduće će o svim potezima odlučivati Vlada i to prostom većinom, što znači da će za bilo koji potez (sada HDZ BiH, a ubuduće i možda i neka druga hrvatska stranka), morati imati podršku trećine ministara iz Vlade F BiH.
Do sada je, primjerice, bio dovoljan samo jedan ministar u “pravom” ministarstvu i kontrola nad pojedinim javnim poduzećima iz tog resora je bila zajamčena.
No, što bi se dogodilo ukoliko bi SDA i DF (ili možda neki budući koalicijski partner), imali suprotne stavove po pitanju pojedinog javnog poduzeća? Aktualni ministri HDZ-a BiH ne bi imali bilo kakve mogućnosti utjecati na zbivanja u javnim poduzećima jer ne postoji tzv. etničko glasovanje, prema kojem bi za svaku odluku, pored proste većine trebala glasovati i najmanje trećina ministara iz jednog naroda, slično odlučivanju u Vijeću ministara BiH.
Takav način glasovanja, odnosno, izmjenu Poslovnika o radu Vlade F BiH zagovarao je prije nekoliko godina HDZ 1990 i HSP BiH. Za ovakvo glasovanje ne žele ni čuti u SDA-u.
Naime, u Vladi F BiH nije moguće glasovanje po tzv. etničkom principu, a svaka odluka oko, primjerice, HT-a Mostar, JP Elektroprivrede HZ HB ili Aluminija Mostar, BH Telecoma, Elektroprivrede BiH, Lutrije BiH…, sada će ovisiti o prostoj većini Vlade, a ne jednog, resornog ministra.
U budućnosti se, na žalost, sve ove odluke mogu glatko donijeti i bez HDZ-a BiH – sjetimo se dvije sjednice Vlade F BiH koja je potpuno normalno donosila odluke i bez hrvatskih ministara i ministrice HDZ-a iz reda srpskog naroda.
Podrška HDZ-u u svezi željenih javnih poduzeća sada će potpuno ovisiti o podršci SDA ili bilo koje druge stranke s kojom budu sačinjavali vlast.
Iako to zvuči nevjerojatno i iako joj to nije bio prvenstveni cilj, upravo se sada Demokratska fronta pokazala kao zaštitnica hrvatskih interesa u javnim poduzećima za koje HDZ BiH smatra da polaže pravo.
U ovom kontekstu, dobro je podsjetiti da je relativno lako zadobiti dva željena ministarstva, no za prostu većinu vlade potrebno je puno više ustupaka.
Budućnost bi uskoro mogla pokazati da je HDZ BiH učinio kardinalnu pogrešku donošenjem navedene uredbe, a tim više, zbog vrlo znanog “roka trajanja” svih savezništava i političkih koalicija u BiH uopće.
No, tada će biti kasno.
Ipak, treba sačekati odluku Ustavnog suda F BiH je li donesena uredba o prijelazu ingerencija na Vladu F BiH zakonita, odnosno u skladu s Ustavom ili ne.
Ukoliko se ispostavi da jest, Hrvati se neće moći pozivati na hrvatski nacionalni interes jer se radi o javnim poduzećima u kojima F BiH ima udjela, a mogu se žaliti – ‘upravi vodovoda u Gornjim Mamićima’.
Potvrda iz SDA: Ništa ne može bez nas
“Uredba o načinu imenovanja upravljačkih struktura u javnim poduzećima s pravnog aspekta je apsolutno usklađena sa zakonom i svim potrebnim propisima”, izjavio je danas za Fenu federalni ministar unutarnjih poslova Aljoša Čampara.
“Naravno, ova uredba omogućava Vladi kao izvršnom organu vlasti u Federaciji da upravlja svojom imovinom. Naprimjer, da uredba nije donesena, ministar prometa i komunikacija (Denis Lasić HDZ BiH) bi se mogao pitati za sva imenovanja, da on postavlja povjerenstva za izbor upravnih i nadzornih odbora u svim poduzećima koja su i profitabilna, kao što su BH Telecom, HT Eronet, Autoceste FBiH ili da je ministrica financija (Jelka Miličević HDZ BiH) jedina nadležna za Razvojnu banku, Union banku, Lutriju, a da se mi, ostali ministri u Vladi Federacije ništa ne pitamo, nego samo da nam dolaze na sjednicu Vlade gotova rješenja, a da mi samo dižemo ruku i snosimo istu odgovornost kao oni, a da se nismo ništa pitali.
Mislim da je mnogo transparentnije, puno jasnije i puno bolje da kompletna Vlada donosi odluke o javnim poduzećima. Bit će mnogo tranasparentnije, bolja kontrola, moći ćemo izabrati kvalitetnije ljude”, zaključio je ministar Čampara.
(V.S./republikainfo.com)