Tek osam posto ocjenjuje ga lošim ili jako lošim. Za usporedbu, u anketi provedenoj 2005. samo je 40 posto stanovnika Njemačke svoju situaciju označilo dobrom ili vrlo dobrom. Nezadovoljnih je tada bilo 18 posto. – Nijemci demonstriraju snažnu kulturu štednje već godinama. Tako zapravo stalno prkose praktično cijelom svijetu kao i globalnoj financijskoj krizi – rekao je predsjednik DSGV-a Helmut Schleweis. Gotovo tri četvrtine Nijemaca nisu mijenjale ni potrošačke navike, što znači da i dalje kontroliraju svoju potrošnju te nastoje ostvariti pretičak novca na kraju mjeseca.
Razlika, međutim, ima kada se gleda po njemačkim saveznim državama. U Hessenu, s njemačkim financijskim središtem Frankfurtom, svojim je prihodima zadovoljno čak 72 posto stanovnika, dok je u Brandenburgu taj postotak tek 50 posto. Očekivano su na drugom i trećem mjestu Falačko Podunavlje i Bavarska sa 69, odnosno 68 posto. Najniži je postotak zadovoljstva u Berlinu te Tiringiji.
Brine ih samo politika
Spiegel u svojoj analizi ankete zaključuje kako su ovi pozitivni rezultati novčanog stanja u dijametralnoj suprotnosti s političkom situacijom. Nijemce i dalje zabrinjava dizelska afera i migrantska kriza, no očito je da imaju čime kompenzirati svoje nezadovoljstvo. Povrh toga, politika je jedini ozbiljnije rastući razlog zabrinutosti za osobne i obiteljske financije. Drugi je zaključak da je ono čime su Nijemci uglavnom nezadovoljni kada se o financijama radi dugo razdoblje niskih kamata zbog čega se nije isplatilo štedjeti.
No, čini se da je Nijemcima sada toliko dobro da im je i to prestalo biti važno jer je postotak nezadovoljnih tom činjenicom pao s 53 na 32 posto. Zanimljivo je i da je zabrinutost za osobnu financijsku dobrobit toliko veća koliko je veće bogatstvo kojim ispitanik raspolaže. Također, glavna je motivacija štednje lagodniji život nakon umirovljenja. U što Nijemci ulažu višak svojeg novca, također je zanimljivo.
Investiranje u nekretnine nije im toliko zanimljivo kao prošle godine, palo je s 36 na 31 posto. Ovaj se pad pripisuje povećanju cijene nekretnina i povećanju dodatnih troškova. Taj su oblik ulaganja izgleda zamijenili nekretninskim fondovima u koje je investiranje poraslo sedam posto, s 19 na 26 posto. Manje ulažu i u vrijednosnice i dionice, tu se bilježi pad s 28 na 24 posto. U plemenite metale ulaže sedam posto Nijemaca, pad za jedan posto u odnosu na lani.
Spiegelov zaključak o nezadovoljstvu niskim bankovnim kamatama odnosi se na mali broj Nijemaca koji svoj novac drži u bankama. Prošle je godine tek 41 posto imalo neku štednju, ove je godine situacija malo bolja, postotak se popeo na 47 posto. Unatoč novčanom blagostanju, Nijemci ipak nemaju povjerenja u to da će im budućnost biti ružičasta. Njih se 80 posto pobrinulo da štednjom osiguraju umirovljeničke dane, što je za osam posto više nego lani. Ali, deset posto Nijemaca misli da nisu osigurali svoju budućnost, odnosno umirovljeničke dane. Postoje razlike i u ponašanju s novcem Njemica i Nijemaca.
Njemice, naime, više vjeruju u nekretnine, njih 41 posto, u odnosu na Nijemce, kojih tek 23 posto ima povjerenja u nekretninske investicije. Općenito, tek 22 posto Njemica ima namjeru uložiti višak svojeg novca u odnosu na 29 posto Nijemaca.
Sigurnost ili profitabilnost
Za Njemice visoka profitabilnost nije glavni kriterij za investiciju, sigurnost im je mnogo bitnija. U DSGV-u smatraju kako je odbijanje investiranja novca dobar put u njegov gubitak zbog stalne devalvacije. Ipak, 11 posto Nijemaca očekuje pogoršanje svoje financijske situacije u sljedeće dvije godine, no njih 25 posto očekuje znatan napredak.
Pogotovo su ovdje optimistični mladi. U dobi između 14 do 29 njih čak 48 posto očekuje da će imati više novca, 26 posto onih između 40 i 49 godina, a tek sedam posto Nijemaca iznad 60 godina. Helmut Schleweis ima jasno objašnjenje za rast zadovoljstva, njemačka ekonomija je u usponu, plaće su veće, tržište rada je živo.
/Republikainfo.com/