“Nama je jasno da Slovenija manipulira terminom za početak isplate naše štednje, te stalno prolongiraju rokove iako u presudi Europskog suda iz Strasbourga jasno stoji da prve isplate trebaju početi 16. srpnja ove godine. Upravo danas šaljemo zahtjev Vladi Slovenije u kojem smo naveli da ne pristajemo ni na kakvo pisanje zahtjeva i dodatno čekanje jer ćemo u protivnom blokirati poslovnice Ljubljanske banke u BiH, a nisu isključeni ni masovni prosvjedi”, naglašava Svetozar Nišić, predsjednik Upravnog odbora Udruge i dodaje da štediše traže i kamatu za svih 25 godina čekanja i ona ne smije biti niža od pet ili šest posto.
Inače, predloženo zakonsko rješenje slovenske vlade određuje način utvrđivanja kamatne stope za štedne depozite, te mehanizam verifikacije štediša koje imaju pravo na povrat štednje, a potrebna sredstva uglavnom bi bita osigurana u državnim proračunima za 2016. i 2017. godinu. U skladu sa presudom Europskog suda, slovenski parlament kojem je prijedlog zakona upućen, mora ga potvrditi najkasnije do 16. srpnja.
Prema podatcima Udruge Slovenija građanima BiH duguje 1,24 milijarde maraka, a Srbija 400 milijuna maraka. Nišić je dodao da je Europski sud također presudio i da je Srbija odgovorna za vraćanje štednje u ukupnom iznosu od 400 milijuns KM, s kamatama, štedišama Investbanke izvan Srbije.
‘’I ovdje lomimo koplja, ali odustajanja nema, poduzeti ćemo sve kako bi nam novac bio vraćen’’, poručio je Nišić.
Iako je Europski sud za ljudska prava u Strasbourgu prije nekoliko godina donio presudu, prema kojoj Bosna i Hercegovina nije dužna starim deviznim štedišama isplatiti njihov novac, Nišić tvrdi da BiH prema štedišama ima dug od oko pola milijarde maraka.
Zbog toga je ova Udruga angažirala njemačku odvjetničku agencija koja će pred Europskim sudom za ljudska prava zastupati štediše u kaznenom postupku protiv nekoliko osoba iz naše zemlje, a ujedno pripremaju i kaznenu prijavu protiv osoba koje su zastupale našu državu u tom postupku, i koji su tada tvrdili da bi isplata stare devizne štednje oštetila proračun i utjecala na funkcioniranje države.
“Mi smo dobili presudu s kojom se nismo složili jer je to bila prijevara građana. Zato smo sa odvjetnicima iz Njemačke pokrenuli postupak, točnije 16 odvjetnika je uzelo ovaj slučaj u svoje ruke, preuzelo našu bazu podataka starih deviznih štediša i mi smo s njima potpisali ugovor”, kaže Nišić i dodaje da nigdje u svijetu država ne ide na štetu svojih građana, a tu je već svima jasno da se nešto zataškava jer ne žele otkriti u čijim je sve džepovima završila devizna štednja. (T.Č./republikainfo.com)
