Skulpture su visoke tri i šest metara i predstavljaju kitove koji izranjaju iz mora prepunog plastičnim otpadom, a djelo su talijanske podružnice Greenpeacea. Prekriveni su plastičnim vrećicama velikih trgovačkih lanaca, čime se naglašava veliki problem neodgovornosti zbrinjavanja plastičnog otpada u Hrvatskoj.
Aktivisti su transparentima naglasili poruke poput: “Više Jadrana, manje plastike”, i “#NePlastici”.
Kampanjom se želi podići svijest o tome da naša mora i bića koja u njima žive trpe posljedice onečišćenja plastikom za jednokratnu upotrebu. Kampanja je također usko povezana s donošenjem europske Direktive o plastici za jednokratnu upotrebu, naglasila je voditeljica kampanje Greenpeacea Petra Andrić.
“Želimo potaknuti Ministarstvo zaštite okoliša i energetike da se založi za ambicioznije mjere Direktive, te njezinu provedbu u što kraćem roku”, istaknula je Andrić.
Istkanula je da posebna odgovornost leži na proizvođačima i tvrtkama koji na tržište plasiraju ogromne količine plastične ambalaže i jednokratne plastike općenito.
“Svatko od nas može pridonijeti rješavanju problema jednostavnom promjenom navika”, rekla je Andrić dodavši kako su današnjom akcijom posebno istaknute plastične vrećice koje su sveprisutne i svojevrsni su simbol onečišćenja plastikom.
Osim vrećica, veliki zagađivači su jednokratni plastični proizvodi poput plastičnih boca, slamki, pribora za jelo i ribolovnih alata, koji zajedno čine 70 posto morskog otpada u Europi.
Europa je druga po proizvodnji plastike u svijetu, odmah iza Kine.
Za recikliranje odvaja približno 30 posto plastičnog otpada, dok ostatak završava na odlagalištima, ili se spaljuje.
Znanstvenici procjenjuju da svake godine u morima i oceanima završi do 12,7 milijuna tona plastike, odnosno jedan kamion plastike svake minute. Mora i oceani u ovom su trenutku zatrpani s preko pet bilijuna komada plastike, od čega tek jedan posto pluta na površini, pet posto dospije do plaža, a ostatak, gotovo 94 posto potone na morsko dno. Znanstvenici procjenjuju da je čak 700 životinjskih vrsta ugroženo i pogođeno najezdom plastike.
Aktivisti su pozvali sve građane da potpišu peticiju na Trgu, ili na internetskim stranicama Greenpeacea (greenpeace.hr), gdje možete izračunati svoj plastični otisak i saznati kako jednostavnom promjenom navika možete spriječiti najezdu velikih količina plastike u more.
(Izvor: Hina)