Svi znamo da je Hrvatska demografski u sve težoj situaciji, da mladi ljudi koji su tek osnovali ili će tek osnovati obitelji masovno odlaze iz zemlje, zbog čega je odnos prirodnog prirasta, dakle broj rođenih u odnosu na broj umrlih u cijeloj državi sve negativniji. Upravo zbog toga, kada u nekim gradovima vidimo pozitivan trend, moramo se zapitati kako se on dogodio i mogu li i drugi učiniti slično ne bi li zadržali ili privukli mlade i preokrenuli trend.
Na popisu 128 gradova u Hrvatskoj, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, doista ima samo njih devet koji su u prošloj godini zabilježili više živorođenih od umrlih. Nije riječ o najvećim gradovima, dapače, najveći hrvatski gradovi su uglavnom na samom začelju ljestvice.
Najveću razliku broja živorođenih u odnosu na umrle zabilježio je, pak, grad Solin, koji ima prirodni prirast od 76 novih građana. Slijede Metković (45), Kaštela (33), Dugo Selo (31), Imotski (16) te Krk, Pazin, Opuzen i Biograd na Moru.
Posao kao prednost
Razgovarali su novinari s predstavnicima triju gradova od kojih su dva na samom vrhu tog popisa, Solina i Dugog Sela. U ta je dva slučaja riječ o gradovima koji su u blizini puno većih gradova – Zagreba i Splita – te su nižom cijenom nekretnina sigurno privlačniji mladim parovima i obiteljima. No to sigurno nisu jedini razlozi. Oba grada ulažu u vlastitu infrastrukturu i u pronatalitetne mjere.
S Krkom je, pak, situacija potpuno drugačija, cijene nekretnina u tom turističkom odredištu su sve samo ne jeftine, no Krk svojim građanima pruža brojne druge prednosti, a među njima se ističe – zaposlenje.
Gradonačelnik grada s najvećim prirodnim prirastom, Solina, Dalibor Ninčević, za gradonacelnik.hr kaže da je ponosan na činjenicu da je grad Solin unatrag pet-šest godina jedan od rekordera među gradovima u Hrvatskoj po prirodnom prirastu stanovništva.
– Prosječna dob naših sugrađana je oko 35 godina – kaže Ninčević i priznaje da je objektivni razlog za to blizina Splita i povoljnije cijene stanova. No, kaže, postoje i drugi bitni razlozi, a to su uređenost grada, dostupnost svih javnih i društvenih sadržaja te kvalitetna demografska politika koju Grad provodi već čitav niz godina.
Grad Solin tako daje novčanu pomoć za opremu novorođenog djeteta, ovisno o tome koje je dijete u obitelji, u iznosu od 1500 kuna za prvo rođeno dijete u obitelji, za drugo 2000 kuna, za treće 3000 kuna, za četvrto 4000 kuna, za peto i svako sljedeće dijete po 5000 kuna. Uz to subvencionira dohranu dojenčadi i male djece, ako se medicinski utvrdi da je potrebna. Daje i pomoć obiteljima s četiri i više djece koja se ostvaruje bez obzira na prihode obiteljskog domaćinstva.
Dugo Selo je pak, objašnjava nam zamjenica gradonačelnika Jasminka Kokot Bambić, zabilježilo poslije Domovinskog rata. U to vrijeme u Dugo Selo su se doseljavale obitelji s više djece koja su tamo i ostala te sada i sama osnivaju obitelji i pridonose broju novorođene djece, na što je, kaže, Grad Dugo Selo izuzetno ponosan. – Puno radimo na tome da se mladi u Dugom Selu osjećaju kao u pravom gradu i da u njemu žele živjeti.
Iduće godine dodatno ćemo proširivati kapacitete vrtića, a bude li moguće, i povećati subvencioniranje cijene vrtića, što će roditeljima smanjiti troškove. Uz to, intenzivno gradimo dječja igrališta – kaže nam, pak, gradonačelnik Nenad Panian.
A to je sve uz mnoge druge pronatalitetne mjere koje Dugo Selo godinama provodi. Darijo Vasilić, dugogodišnji gradonačelnik Krka, kaže da nisu najvažnije poticajne mjere koje daje Grad, nego ukupna atmosfera življenja u gradu. Krk je već 10-ak godina jedan od gradova s najnižom nezaposlenošću u zemlji, samo 2,5%. – Najvažnije je da ljudi mogu raditi i egzistirati, a uz to da imaju neke najnužnije kulturne i sportske sadržaje, glazbenu školu, ljudi ne moraju odlaziti u Rijeku. Svi životni užici mogu se realizirati u Krku – pohvalio se Vasilić.
(Izvor: Jutarnji list)