Makedonija, državica od dva milijuna ljudi, iznikla iz ruševina Jugoslavije, bori se s raširenom korupcijom te etničkim napetostima, piše Bloomberg.
Vlada premijera Nikole Gruevskog, koju trese skandali, podupire planove za ruski plinovod prema Europi koji će omogućiti neophodnu zaradu, i pomaže Kremlju da riješi postojeći problem s plinovodom u Ukrajini.
Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov optužio je Zapad da pokušava inicirati svrgavanje makedonske vlasti. ‘Nemam čvrste dokaze, ali to je logična sumnja’, rekao je Vladimir Chizhov, ruski ambasador u EU.
‘Ako pogledate geografiju regije, Makedonija je najbolje mjesto za stvaranje produžetaka za najnoviju energetsku infrastrukturu u regiji, takozvani Turski tok’, rekao je Chizhov.
Ruski predloženi plinovod funkcionirao bi kao produžetak veze između Rusije i Turske. To je posljednji plan Gazproma u dostavljanju plina južnoj i središnjoj Europi, nakon što je državni izvoznik napustio 45 milijardi dolara vrijedan projekt Južnog toka, u prosincu. Kao i njegov prethodnik, tzv Turski tok je dizajniran da zaobiđe Ukrajinu, i tako je uskrati vitalnog prihoda od tranzicije plina.
‘Kako bi pomogli da Gazprom uđe na srednjeeuropsko tržište, Rusija je zagovarala izgradnju plinovoda koji bi išao iz Grčke u Makedoniju, Srbiju i Mađarsku’, napisali su teksaški analitičari. ‘Ove četiri zemlje su u središtu ruske diplomatske ofenzive’, zaključuju.
Projekt se suočava s brojnim preprekama. Poput Južnog toka, mora biti u skladu s pravilima unutrašnjeg tržišta EU koje zahtjeva da se Rusi odreknu kontrole nad plinovodom unutar njihovih granica. Čak i ako Makedonija nije članica EU, plinovod prvo mora proći kroz Tursku i Grčku, koja to jest.
‘Jedina je razlika u tome što je Južni tok manje skuplji od Turskog’, rekao je Korchemkin.
Rusija kaže da neće više inzistirati na posjedovanju dijelova koji prolaze kroz EU. Umjesto toga, ruski predsjednik Vladimir Putin ponudio je krizom pogođenoj Grčkoj, stotine milijuna eura svake godine, u vidu plina, ukoliko se pridruži planovima za plinovod. Plinovod bi se potom nastavio graditi kroz Makedoniju i Srbiju, prolazeći prema Italiji i Austriji.
‘Za mene je još prerano govoriti o plinovodu jer je projekt još samo na papiru. Veliko je pitanje hoće li se uopće dogoditi’, rekao je Nikola Dimitrov, istraživač na Institutu za globalnu pravdu u Haagu, te bivši makedonski diplomat u Nizozemskoj.
Međutim, bez obzira na sve, čini se kako su Rusi odlučni u tome da dopuste da njihov tranzitni ugovor s Ukrajinom istekne do 2019. u korist alternativnim rutama. Gazprom je već položio 427 kilometara južnog koridora, u iščekivanja dogovora. Za Makedoniju, bilo koji plinovod je daleko rješenje za krizu koja trese njihovu državu.
(Izvor: Dnevnik.hr)
