Na londonskom je tržištu cijena barela prošloga tjedna porasla 2 posto, na 74,05 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 1,5 posto, na 68,40 dolara.
Rast cijena na najviše razine od studenoga 2014. godine ponajviše je posljedica poruka da Saudijska Arabija želi rast cijena prema 80 pa i 100 dolara za barel, što je protumačeno kao znak da Rijad ne želi mijenjati sporazum OPEC-a o smanjenoj proizvodnji, unatoč približavanju zacrtanim ciljevima.
Od siječnja 2017. OPEC i skupina neovisnih proizvođača na čelu s Rusijom smanjili su proizvodnju za 1,8 milijuna barela dnevno kako bi sveli zalihe na petogodišnji prosjek i time poduprli cijene, a već neko vrijeme šalju se poruke da bi se taj dogovor trebao produljiti i na iduću godinu.
“Saudijcima i njihovim partnerima u OPEC-u trebaju više cijene kako bi poboljšali fiskalne pozicije, a saudijsko je kraljevstvo pokrenulo i znatan, ali skup program reformi. Stoga bi mogli nastaviti smanjivati proizvodnju”, tumači Greg McKenna iz brokerske kuće AxiTrader.
Saudijski ministar nafte Khalid al-Falih istaknuo je da su OPEC i njegovi saveznici još uvijek daleko od zacrtanog cilja i da treba nastaviti smanjivati zalihe.
“Čak i ako OPEC do idućeg službenog sastanka u lipnju ostvari cilj i smanji zalihe na petogodišnji prosjek, Saudijska Arabija predvodi snažnu inicijativu daljnjeg ograničavanja opskrbe radi uravnoteženja (tržišta) u 2018. godini”, smatraju analitičari investicijske banke Goldman Sachs.
Međutim, rast cijena nafte mogao bi potaknuti inflaciju. Predsjednik SAD-a Donald Trump kritizirao je krajem prošloga tjedna OPEC.
“Čini se da u OPEC-u opet nešto izvode. Nafta je posvuda, rekordne količine, uključujući prepune brodove. Cijene nafte umjetno su vrlo visoke! To nije dobro i neće se tolerirati”, poručio je Trump na Twitteru.
SAD ne može zakonskim putem utjecati na cijene nafte, mogu samo prodavati strateške zalihe, što s vremena na vrijeme i čine.
No, više cijene nafte odgovaraju i američkim proizvođačima, koji nastavljaju s povećanjem proizvodnje. Tako je tvrtka Baker Hughes izvijestila da je prošloga tjedna broj bušotinskih postrojenja u SAD-u porastao za daljnjih 5, na ukupno 820, najvišu razinu od ožujka 2015. godine.
U istom lanjskom razdoblju bilo je aktivno samo oko 600 bušotinskih postrojenja, što pokazuje da američkim proizvođačima odgovaraju ove razine cijena, pa se odlučuju na pojačanu proizvodnju, a to narušava nastojanja OPEC-a da se smanji ponuda ‘crnog zlata’ na svjetskim tržištima.
(Izvor: tportal.hr)