Piše: Faruk Kajtaz/Starmo.ba
Washington – Dobre poznavace američke politike, posebno na Balkanu, ovih je dana poprilično iznenadila vijest o imenovanju američkog ambasadora u Njemačkog, Richard Grenella, za posebnog izaslanika predsjednika SAD Donalda Trumpa u pregovorima Kosova i Srbije.
U svemu tome ne bi bilo ništa posebno čudno da SAD nisu samo dva mjeseca ranije na mjesto svog posebnog izaslanika za Zapadni Balkan već postavile Matthewa Palmera u čijem je popisu poslova dakako i pitanje pregovora Kosova i Srbije!?
Iz State Departmenta je stiglo šturo objašnjenje kako odluka predsjednika Trumpa o imenovanju predsjedničkog izaslanika za mirovne pregovore “podvlači posvećenost SAD miru, stabilnosti i prosperitetu za narod Srbije i Kosova”.
Ovakav potez Trumpa na Balkanu izazvao je čuđenje i brojnim krugovima više međunariondih zvaničnika, koji se bave ovim trusnim dijelom svijeta, pa je tako Daniel Serwer Trumpovu odluku o imenovanju ambasadora Grenella, čak nazvao „bizarnom“.
“Što se mene tiče, ovo ukazuje na konfuziju i rasulo u američkoj politici, a ne jasan cilj i želju da se surađuje sa Europskom Unijom. Kakva bi mogla biti veza između Palmera i Grenella? zapitao se Serwer u izjavi za TV N1.
I doista kako bi se ova „dupla odgovornost“ mogla odraziti na novu politiku jačeg angažmana SAD na prostoru Zapadnog Balkana?
Ukoliko ne postoji neka dublja „strategija“, a sve ukazuje na to takvog nečega nema, onda bi oko Kosova, ali cijelog niza drugih pitanja moglo doći do proprilične diplomatske zbrke. Preklapanje funkcija nikada nije dobra diplomatska opcija, bez obzira na sva zvanična saopštenja i naknadna pojašanjavanja.
I još važnije: čija će „biti zadnja“, po pitanju Kosova; Trumpovog izaslanika ili već imenovanog Palmera? OK, postoji i sistem mogućeg „usaglašavanja“, ali je to samo dodatni mehanizam u već onako složenom geopolitičkom pristupu Balkana, od SAD, preko razjedinjene Evrope, do Rusija i natrag.
Imenovanje „novog igrača“ i odanog saveznika Trumpa može značiti i mimoilaženje u zvaničnoj politici SAD na Balkanu, na relaciji predsjednik Trump – tzv „duboka država“. Nije znemarivo i što se ova američka diplomatska zavrzlama događa baš na vrhuncu prave političke oluje u SAD, a nakon što su Demokrate pokrenule inicijativu opoziva predsjednika SAD Donalda Trumpa. I to zbog Trumpovih diplomatskih uplitanja u Evropi, tačnije u Ukrajini.
Sveti li se na ovaj način američki predsjednik onima koji su odlučili otvoriti pitanje njegovog opoziva i to samo godinu dana prije novih predsjedničkih izbora?
U svakom slučaju Trump se imenovanjem ambasadora Gernella lično upleo u pitanja na Balkanu iz razloga, koji još uvijek nisu do kraja poznati i o kojima se dobrim dijelom može samo nagađati. Nije nikakva tajna ni da Trump u zadnje vrijeme očajnički želi napraviti neki vanjskopolitički uspjeh nakon nekoliko ozbiljnih pokušaja i promašaja (Rusija, Sjevrena Koreja, Iran, Kina, Sirija), pa bi se dodatni angažman na Balkanu mogao protimačiti i kao njegovo nastojanje da istakne svoju ulogu u slučaju reletivno brzog uspjeha nove diplomatske inicijative u regionu.
Imenovanje odanog diplomate čini se kao dobra strategija za Trumpa, koja ima samo jednu „malu manu“, a to je da krši neka već odavno uhodana diplomatska pravila pregovanja!?
To Trumpa, međutim, ne brine previše, jer se radi o predsjedniku, koji je ionako prekršio gotova sva važnija diplomtska pravila i ponašanja koja su SAD strpljivo gradile decenijama širom svijeta.
Mali „kuršlus“ na Balkanu zato nije za njega neki „big deal“, ali jeste poruka da se ni na Balkanu bez njega neće moći donijeti zadnja riječ. Nakon pokretanja mehanizma opoziva, izgleda su sva pitanja i unutrašnja i vanjska u SAD opet “na stolu”.
Samo da prema teoriji determinističkog haosa, “lepet krila u Washingtionu ne uzrokuje uragan na Balkanu”…