Ugovor koji istječe 31. prosinca bio je potpisan po završetku prethodne plinske krize između Rusije i Ukraijne koja je pogodila europske države početkom 2010. Sada Rusija i Ukrajina moraju dogovoriti novi.
Rusija, Ukrajina i Europska komisija su u četvrtak dogovorile načelni sporazum o tranzitu plina koji će se početi primjenjivati nakon 1. siječnja 2020. godine, potvrdio je to u jučerašnjem obraćanju potpredsjednik Europske komisije Maroš Šefčovič.
Ukrajina je ključni tranzitni put za izvoz ruskog plina u ostatak Europe, a trenutni ugovor između dviju država ističe krajem godine.
Šefčovič, ukrajinski ministar energetike Oleksiy Orzhel i ruski ministar energetike Aleksandar Novak su se povodom pregovora toga sastali u Berlinu. No, nisu objavljene nikakve pojedinosti o sadržaju sporazuma.
– Nakon ovih intenzivnih razgovora, vrlo mi je drago što mogu reći da je načelno postignut dogovor o svim ključnim elementima, što vjerujem da su vrlo pozitivne vijesti za Europu, za Rusiju i Ukrajinu – rekao je Šefčovič.
Potpredsjednik je rekao da početni sporazum moraju prvo potvrditi Moskva i Kijev. Gazprom je u izjavi rekao da će se Moskva i Kijev sastati u petak u bjeloruskoj prijestolnici Minsku kako bi nastavili pregovore.
Orzhel je izjavio da se nada da će se uskoro postići ”pozitivni rezultati za sve strane”, a Novak je pohvalio njemačku stranu u posredovanju u sporazumu.
Ranije ove godine, njemačka kancelarka Angela Merkel imenovala je Georga Grafa Walderseja specijalnim izaslanikom Njemačke koji će zastupati interese Berlina u pregovorima o plinu.
Moskva trenutno gradi dva plinovoda, Sjeverni tok 2 i Turski tok. U rujnu 2011. pušten je u rad plinovod Sjeverni tok koji prolazi ispod Baltičkog mora i povezuje ruska plinska polja s njemačkom obalom, a plinovod Sjeverni tok 2 trebao bi biti dovršen 2020. godine. Kroz navedeni projekt udvostručile bi se isporuke plina iz Rusije u Njemačku. No, plinovod je pogoršao odnose Poljske i Njemačke, posebice po pitanju sigurnosti.
Sjedinjene Američke Države još su ranije upozoravale da Sjeverni tok 2 predstavlja vojnu i obavještajnu prijetnju. Tijekom summita u Bruxellesu u srpnju 2018. godine američki predsjednik Donald Trump optužio je Njemačku da je “ruski zatvorenik” zbog njene ovisnosti o ruskom plinu.
Ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je u četvrtak ujutro da vjeruje da je sporazum između Ukrajine i Rusije postignut.
– Potrudit ćemo se raditi da ukrajinska strana bude zadovoljna i da naši europski potrošači mogu biti mirni – rekao je Putin u četvrtak na svojoj velikoj godišnjoj konferenciji za novinare.
Jučerašnjem sastanku u Berlinu prethodio je sastanak u Parizu, 9. prosinca, na kojem su prisustvovali predsjednici Rusije, Ukrajine, Francuske i njemačka kancelarka Merkel.
Putin i ukrajinski predsjednik Vladimir Zelenski razgovarali su prvi put licem u lice o razmjeni zarobljenika, novoj obvezi na provedbu postojećeg sporazuma o prekidu vatre u regiji Donbasa na istoku Ukrajine i plinu.
Putin je rekao da je Moskva planirala zadržati tranzit plina preko Ukrajine bez obzira na nove plinovode koje gradi, u znak mekšeg stava prema bivšem sovjetskom susjedu, od kojeg je Moskva 2014. anektirala poluotok Krim.
– Tražit ćemo rješenje koje je prihvatljivo za sve strane, uključujući Ukrajinu – rekao je Putin, dodavši da će Rusija biti spremna dati Kijevu popust od 20-25 posto za kupnju plina.
Rusko-ukrajinski odnosi znatno su se pogoršali od 2014. kada je Rusija pripojila poluotok Krim i izbila je pobuna proruskih pobunjenika na istoku Ukrajine.
Takvo pogoršano ozračje utjecalo je na pregovore između ruskog naftnog diva Gazproma i ukrajinskog Naftogaza.
Ugovor koji istječe 31. prosinca bio je potpisan po završetku prethodne plinske krize koja je pogodila dobave za europske države početkom 2010.
Nakon dva rusko-ukrajinska plinska sukoba, 2006. i 2009., tranzit preko Ukrajine je pao za 40 posto u zadnjih 15 godina nakon što su Rusija i nekoliko europskih zemalja predvođenih Njemačkom izgradili plinovode kojima zaobilaze Ukrajinu.
Ruski plin čini 35 posto europske potrošnje, no Europa je danas manje ovisna o tranzitu preko Ukrajine.
(Izvor: HINA/Novac.hr)