Jedino sučeljavanje 11 kandidata za predsjednika/cu Republike Hrvatske, jedino u prvom krugu predsjedničkih izbora 2019. godine – osam muškaraca i tri žene od kojih je jedna i aktualna predsjednica održano je u utorak večer na prvom programu HTV-a.
Svi oni ispunili su granicu od najmanje prikupljenih 10.000 potpisa za svoje kandidature, a reakcije, analize i komentari istupa kandidata, dojma koji su ostavili ne stišavaju se ni do danas. Ovo je aktualna tema i u BiH jer će se i tu, kao u XI. izornoj jedinici (tzv. dijaspora) glasati na izborima za predsjednika ili predsjednicu Hrvatske.
11 kandidata želi na Pantovčak
Dva i pol sata kandidati su se predstavljali programe, iznosili stajališta, odgovarali i replicirali na brojna pitanja. Između ostalog i o odnosima sa susjedima, prvenstveno BiH i Srbijom, te o bh. Hrvatima.
U utrku za pretendente za predsjednika Hrvatske u petogodišnjem mandatu kreće 11 kandidata od kojih su čak četiri neovisna kandidata: Nedjeljko Babić, kandidat Hrvatske stranke svih čakavaca, kajkavaca i Štokavaca; Anto Đapić, kandidat Demokratskog saveza nacionalne obnove (DESNO); Kolinda Grabar Kitarović, kandidatkinja HDZ-a i još tri stranke; Dario Juričan, nezavisni kandidat; Mislav Kolakušić, nezavisni kandidat i sudac Ustavnog suda; Dejan Kovač, kandidat HSLS-a; Zoran Milanović, kandidat SDP-a i još 12 stranaka; Darija Orešković, nezavisna kandidatkinja i bivša predsjednica Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa; Katarina Peović, kandidatkinja Radničke fronte i SRP-a; Ivan Pernar, saborski zastupnik i kandidat Stranke Ivana Pernara i Miroslav Škoro, glabenik i neovisni kandidat.
Svi kandidati, osim pitanja o korupciji, migrantskoj krizi, NATO-u itd, odgovarali su i na dva pitanja a koja se izravno odnose na BiH i bh. Hrvate, a iznijeli su i stavove o susjedskoj suradnji sa Srbijom, odnosno, treba li Hrvatska podržati kandidaturu Srbije u EU.
Kakvu politiku Hrvatska treba voditi prema BiH?
Kolakušić po pitanju vanjske politike prema BiH je jasan: “Prema svim susjedima moramo voditi gospodarsku politiku. Kada imate gospodarsku razmjenu, onda imate i dobre međuljudske odnose i dobru vanjsku politiku. Moramo omogućiti uvoz i izvoz proizvoda iz i u BiH, Crne Gore, Srbije, a po istim uvjetima mi uvoziti. Najviše proizvodimo prehrambenih proizvoda i u poljoprivredi. Okusi ovih podneblja odgovaraju našim susjedima. Određena čokolada proizvedena u Hrvatskoj, više će odgovarati građanima Srbije i BiH nego u Nizozemskoj i Belgiji”.
Kandidat Kovač ovo pitanje smatra iznimno važnim sljedećih godina i to poglavito zbog pomicanja schengenske granice.
“Trenutno vidimo totalni poraz vanjske politike koju su provodili i moji protukandidati, tak da smo doslovno od strane EU fizički okruženi bodljikavom žicom. Na žalost, postali smo prva postaja Balkana, a ja ću se boriti da postanemo vrata Europe. Moramo osnažiti pogranična područja iz kojih je najviše ljudi otišlo. I u budućnosti, cjelokupan robni promet s Balkana će ići preko nas i zato trebamo ojačati ta pogranična područja”, smatra Kovač,
Milanović Išao u Mostar kada je gorjelo, Orešković traži odgovor kome se daje novac
Kandidat SDP-a Zoran Milanović kazao je da mu je minuta malo za ovo vrlo ozbiljno pitanje, a posebno je ponovio da u BiH nikada nije išao po glasove.
“Politika prema BiH, nakon 30 godina saplitanja – to je uvreda prema BiH i Hrvatima u BiH. Ja mogu kazati da sam kao premijer uradio puno, financijski i na transparentnosti. Kada je doslovce gorjelo išao sam u Mostar, javno sam govorio o brojnim problemima, problemima izbornog zakona, ali svesti jednu zemlju na minutu – toga nije dostojna ni jedna država, pa ni BiH. Tamo žive naši ljudi, državljani, to je kompleksan odnos. Nikada tamo nisam išao po glasove, po novac kao HDZ-ovci i to neću raditi ni sada. Ali, znaju da sam tu za njih, da ću biti za njih, ali isto tako i za jedinstvenu BiH jer je to ipak susjedna država gdje živi pola milijuna Hrvata i nažalost ulaskom u EU mnogi odlaze”, komentirao je Milanović.
Odgovor na pitanje o odnosu Hrvatske prema BiH, kandidatkinja Orešković bio je ovakav:
“Odnos prema BiH može se vidjeti po tome što je i nas i njih sve manje, iako se puno ulaže i sredstava EU-a i naših vlastitih, ali često netransparentno i suprotno propisima Republike Hrvatske. Podsjetit ću samo na kredite koje je dala Hrvatska banka na obnovu i razvoj (HBOR), a koja bi se trebala utrošiti upravo za obnovu i razvoj, a sredstva su se davala bespovratno na način da se kredit oprostio i utrošio za izgradnju sakralnih objekata. Onog trena kada mi uvedemo one mjere iz mog programa, da se objavi za koje namjene se troši proračunski novac, kako se vraća, kome se otima, zbog čega se kupuju glasovi, onda ćemo kazati da smo bili odgovorni i prema sebi i prema njima”.
Peović kritizira huškačku politiku, Pernar poziva da ne glasuju za HDZ
Kandidatkinja Katarina Peović kazala je da “politika prema BiH jasno pokazuje kako nacionalističke, huškaške politike najmanje koriste samom narodu”.
“Oni, koji se pozivaju na taj narod, najmanje s njim imaju veze i, zapravo, samo provode interese bogatih, kapitalističkih elita i vlastite interese tajkunskih političara ili onima koji ih zastupaju. Nacionalistička politika u BiH najmanje je koristila tamošnjim ljudima. Kao i u Hrvatskoj, i tamo se ljudi, uz svu njezinu deficitarnost, sjećaju Jugoslavije, koji je BiH davao okvir u kojem nije bilo ovakvih huškačkih i nacionalističkih politika. Prema tome, ako govorimo o BiH, trebamo govoriti o suživotu, jedinstvu, solidarnosti”, rekla je Peović.
Kandidat Ivan Pernar, odgovarajući na ovo pitanje kazao je se da se odnos Hrvatske i BiH najbolje se može vidjeti po snimkama iz Mostara,
“Kada se gasio mostarski Aluminij, kada je u crnoj limuzini prolazio gospodin Dragan Čović, a masa skandirala ‘lopove, lopove’. Na žalost, HDZ-ova politika ugasila je Aluminij, HDZ-ova politika uvela je Hrvate i Bošnjake u sukob iz kojeg je profitirao netko treći, odnosno Srbi, i zbog toga je došlo do tragedije s Hrvatima iz Bosanske Posavine. HDZ-u su Hrvati u BiH potrebni samo kada su izbori pa im organiziraju autobuse, a čim izbori prođu brzo će biti zaboravljeni. Hrvatski narode u BiH ne daj svoj glas i svoju ruku onima koji te guraju u ponor, iseljavaju, stavljaju korumpirane uprave i upropaštavaju vaša vlastita poduzeća”, poručio je Pernar gledajući izravno u kameru.
Škori Komšić nije hrvatski izbor, Babiću su konstitutivni narod, a ne dijaspora
O odnosu prema BiH i Hrvatima, kandidat Miroslav Škoro je rekao:
“BiH je država hrvatskog naroda, vitalni strateški interes RH i status hrvatskog naroda je vrlo bitan za mir i stabilnost BiH. Mir u BiH postignut je daytonskim sporazumom, Hrvatska je tu preuzela određene obveze. Trenutno Hrvati tamo nisu suvereni, a da bi bili suvereni osim teritorija i ljudstva morali bi imati vlast, a trenutna vlast koju predstavlja Komšić nije ona koju je izabrao hrvatski narod. Smatram da to treba definitivno promijeniti, a prema BiH, odnosno, Hrvatima u BiH se odnositi ne tutorski nego partnerski”, rekao je Škoro.
Kandidat Nedjeljko Babić, iznoseći svoje stavove na ovu temu, kazao je da su “Hrvati u BiH konstitutivan narod i da to nije naša dijaspora”.
“Potpun je jasno da bi mi o njima trebali voditi brigu. Hoćemo li to raditi ovako kako smo radili posljednjih 30 godina ili ne? Jedni idu kod njih, daju novce zbog glasova, drugi ne, treći priznaju, četvrti ne. To je smiješno, ali izgleda dobro taj EPP”, komentirao je on. Babić je u naknadnoj replici Grabar Kitarović, istaknuo važnost Hrvata iz BiH prilikom stvaranja Hrvatske tijekom Domovinskog rata i da “to nema nikakve veze sa HDZ-om”.
Đapiću je rješenje hrvatski entitet, Grabar-Kitarović traži jednaka prava
No, kandidat Anto Đapić ima decideiran stav da hrvatski predsjednik ima obvezu skrbiti o suvereniteta Hrvata kako u Hrvatskoj, tako i u BiH.
“A, suvereniteta nema bez teritorija, bez naroda i bez vlasti. Hrvati u BiH to nemaju. Nikad nije bila dramatičnija pozicija nego danas. Iz Republike Srpske smo protjerani, brojimo se u promilima oko Banja Luke je danas u Banjalučkoj biskupiji četiri tisuće Hrvata najviše, a nekada je bilo 70 tisuća. Ta dramatičnost se može promijeniti samo na način formiranja hrvatske republike u BiH i kao predsjednik Hrvatske na tome ću inzistirati i kod naših saveznika i kod neprijatelja – da se taj problem konačno otvori i da Hrvati konačno, zaista, budu suvereni u BiH jer će u protivnome nestati, a onda je to problem za Hrvatsku i šire”, rekao je Đapić.
Na početku svoje minute izlaganja Kolinda Grabar Kitarović je kritizirala kandidata Nedjeljka Babića kazavši da “Hrvati u BiH nisu dijaspora nego autohtan narod”, iako je i sam Babić to rekao.
“BiH je druga domovina hrvatskog naroda. Prema BiH želim politiku dobrosusjedstva, poštivanja teritorijalne cjelovitosti i suvereniteta i prava hrvatskog naroda koji mora imati jednaka prava kao i ostala dva naroda, dakle, kulturna i politička, što znači i izbor vlastitih predstavnika.
Želim kazati da je BiH i naša strateška dimenzija jer dijelimo granicu dugačku 1.100 kilometara, dakle sigurnost BiH nam je u interesu. Podržavamo njen ulazak u EU uz ispunjenje uvjeta. Hrvatska nije prva postaja Balkana, nego je u Srednjoj Europi kamo sam je odvela s Inicijativom triju mora”, zaključila je ona.
Juričan bi otvorio ‘duty free’ u Poganoj Vlaki
No, neovisni kandidat Dario Juričan ima još jednu neobičnu ideju i oko ovog pitanja.
“Gospođa Grabar Kitarović ne samo da odvodi, nego i šalje predstavnike HDZ-a u BiH. Tako je na službeni put u BiH poslala Zdravka Mamića i osnivača HDZ-a Miroslava Kutlu. Oni su ta naša gospodarska diplomacija, treba ih samo malo aktivirati i to će spasiti BiH. I ja imam ideju – treba osnovati novi entitet, ‘duty free’ zonu sa sjedištem u Poganoj Vlaki. Tamo ću poslati mog savjetnika Milana Bandića, on će sve riješiti. Ono što je problematično je da taj migrantski val više neće ići iz BIH u Hrvatsku, mi se trebamo pripremiti da će svi silni migranti iz Zapadne Europe htjeti ući u tu ‘duty free’ zonu, a BiH će prosperirati i riješiti će se svi problemi.
Treba li Hrvatska blokirati ulazak Srbije u EU dok se ne riješi pitanje nestalih osoba?
Na ovo pitanje neovisni kandidat Dario Juričan, čiji je ‘alter egom’ Milan Bandić, ovako je odgovorio:”Sa Srbijom prvo moramo razviti gospodarske veze. Naša strategija treba biti da u EU uđu i Srbija i BiH. EU je isto kao i NATO savez, robno-novčana razmjena, tu se krade, tu se daje mito. Gospodin Vučić i njegov brat i njegova obitelj su u tome u vrhu i oni će se lako uklopiti u ove naše procese u EU. Hrvatska koja još od Franje Tuđmana Baštini koruptivne procese, lako će prihvatiti Srbiju i apsolutno sam za to”.
No, kandidat Mislav Kolakušić odgovorio je da o Hrvatskoj ne ovisi hoće li Srbija postati članicom EU-a ili ne. “Kao što nije niti o Sloveniji ovisilo hoće li Hrvatska ući u EU. To je politika više razine i nas nitko neće pitati hoće li Srbija ili BiH ući u EU. O tome će odlučiti glavne članice EU-a, a to su Njemačka i Francuska koje drže cijelu EU u svojim rukama i one kada odluče da im je potrebno još resursa i građana određene stručne spremne, to će i učiniti”, rekao je Kolakušić.
Kovač za dijalog i ekonomsku suradnju, Milanović protiv ucjena
Kandidat HSLS-a, Dejan Kovač, po ovom pitanju ima drukčiji stav: “Riječ blokada je malo jaka – ja sam uvijek za dijalog. Civilizacijski doseg je da svaka osoba ima pravo na posljednje počivalište i da se od njih obitelji mogu oprostiti. Da, smatram da se pitanje nestalih mora riješiti i da moramo zatvoriti prošlost i gledati prema budućnosti. Daljnju suradnju sa Srbijom pokazuju ekonomski tokovi, gdje imamo ulazak kapitala iz Srbije u Hrvatsku i obrnuto. Mislim da nam je to dobar svjetionik u ovoj magli mržnje i moramo se voditi prema tom cilju”.
Kandidat SDP-a i bivši hrvatski premijer Zoran Milanović stajališta je da Hrvatska ne treba blokirati članstvo Srbije u EU.
“Međutim, Hrvatska o tome može odlučivati pitanje je imamo li mi interes to napraviti. Kada se ovdje plaši ljude ‘regionom’, to je valjda neka srpska riječ za regiju (netom prije kandidatkinja Kolinda Grabar Kitarović je upravo kazala ‘region’, tako da je Milanović to iskoristio op. au.). Dakle, s tom regijom, sa članicama bivše Jugoslavije, mi u robnoj razmjeni imamo 30% izvoza, više nego pojedinačno u Italiji i Njemačkoj, a gdje su tek Amerika i Rusija. Sve je to zapostavljeno tijekom 30 godina vlasti HDZ-a. Prema tome, naši interesi nisu takvi da bismo bilo kome prijetili i tome ću se protiviti. Nazivanjem tih ljudi ‘regionom’ kao kolektiviteta, vrijeđate ih. Jedno je beogradska čaršija, jedno je Vučić, drugo je Srbija”, rekao je Milanović.
Orešković za ispunjavanje uvjeta, Peović protiv ‘sitnih interesa’
Neovisna kandidatkinja i bivša predsjednica Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa, Darija Orešković prvo je reagirala na istup kandidata Kolakušića, kazavši da će se “itekako pitati Hrvatsku hoće li Srbija i kada ući u EU, kao što će se pitati i svaku drugu, pojedinu članicu”.
“Ono što treba istaknuti je to da je jedan od uvjeta vladavina prava i izgradnja, demokratskih i transparentnih institucija kojih danas u Srbiji evidentno nema zbog toga što njihovom političkom scenom upravljaju oni koji su po mentalnom sklopu koji, kao i u Hrvatskoj, upravo na tim najnižim etničkim strastima nastoje postići poene, a na štetu običnih građana i ‘malih’ ljudi. Onog trenutka kada se zadovolje svi standardi, bit će zadovoljen i standard da se Srbija suoči sa svojim ratnim zločinima i da one podatke koje ima isporuči Hrvatskoj kako bi naši preminuli mogli počivati u miru”, rekla je Orešković.
Katarina Peović, kandidatkinja Radničke fronte i SRP-a, kazala je da je blokiranje Srbije u EU “sitno interesna, buržoaska politika kojom se svaka zemlja u europskoj regiji, koja više-manje teži skončati u toj Europi, hvali i samozadovoljava”.
“To je politika koja nije niti korisna niti dobra, a ono što bi bilo puno bolje je da vidimo vlastitu deprivilegiranost na periferiji Europe. Mi se na ovoj periferiji nećemo razviti, niti Srbija, niti Srbija, niti Slovenija, niti Hrvatska. Ulaskom u eurozonu bit će nam još gore. Zašto – da bi Europa bila demokratska i zajednica jednakih, ona bi minimalno morala biti fiskalna unija, bogati bi pomagali siromašnima, trebalo bi doći do transfera tehnologija, zabrane izvoza iz bogatih zemalja, a poticanje uvoza iz siromašnih zemalja. To se u ovoj EU neće dogoditi i zato će Hrvatska i Srbija isto skončati”, zaključila je Peović.
Pernar protiv Srbije u EU „zbog ljubavi prema Srbima“, Škoro za ispunjenje uvjeta
Ivan Pernar u svojoj minuti za odgovor na pitanje je istaknuo kako “nema mržnje prema Srbima i Srbiji” te da ih “smatra našim bratskim narodom”. “To, zapravo stoljećima i jesmo bili – sve do 1. Svjetskog rata, kada smo kao marionete bili uvučeni u sukob globalnih razmjera i isto tako smo se opet s njima natezali u 2. Svjetskom ratu. Sada smo opet marionete, samo se natežemo sa Afganistancima, Libijcima, Sirijcima i drugima preko NATO-a. Protivim se ulasku Srbije u EU, ali ne iz negativnih emocija, nego iz ljubavi prema njima jer smatram da će doći do daljnjeg demografskog kolapsa Srbije jer već sada im nestaje stanovništvo. Ulaskom u EU doći će do potpunog sloma i ekonomskog uništenja, privatizacije, svega što je ostalo”, smatra Pernar.
Stav glazbenika i neovisnog kandidata Miroslava Škole po pitanju treba li hrvatska blokirati Srbiju u ulasku u EU počelo je referiranjem na Pernarovu izjavu. “Razaranje Vukovara, Škabrnje i hrvatske žrtve iz Domovinskog rata – to nisu počinile nikakve marionete i znamo dobro tko je to učinio. Smatram ne samo da trebamo riješiti pitanje nestalih, moramo riješiti i pitanje granice, odštete ljudima koji su bili u srpskim koncentracijskim logorima, kulturnog blaga i arhiva koje se tamo nalaze. Smatram da Srbija treba ući u EU onda kada ispuni najviše demokratske standarde kao što smo i mi ispunili. Pri tome sam uvjeren da hrvatska ima što za reći i kao predsjednik države definitivno neću biti za to sve dok se ne ispune ovi uvjeti”, zaključio je Škoro.
Babić govori o ‘euroslaviji’, Anto Đapić za referendum
Kandidat Nedjeljko Babić na ovu temu rekao je: “Ukidanjem članka 141 starog ustava ili “Tuđmanove tvrđave”, morali smo znati da, kada smo dozvolili da je 25% ljudi dovoljno da odluči hoćemo li uči u savez s nekim, morali smo znati što nas čeka za 10-15 godina. Onda smo imali Jugoslaviju, danas imamo ‘euroslaviju’, proširenim članicama koje su iz Europe. O tome je besmisleno razbijati glavu. Smatram da je važnije pitanje da je danas milijun ljudi glasno u Hrvatskoj i više bih razmišljao kako 300.000 djece ide gladno spavati. To su stvari o kojima trebamo raspravljati i da ova država treba raspravljati kako zadržati građane da ne odlaze, a ne raspravljati ‘što bi bilo-kad bi bilo'”.
Anto Đapić, politički veteran i kandidat stranke DESNO, rekao je da je srpska politika prema Hrvatskoj nepromjenjiva još iz doba rata.
“Promijenila se taktika i radikalno neki igrači – oni koji su bili četnički pioniri danas vode državu. Njihova je stalna verbalna agresija prema Hrvatskoj, a uvijek je u pripremi i ona druga za koju, ne daj Bože, uvijek moramo biti spremni. To je izbjegavanje odgovornosti za agresiju na Hrvatsku, kroz svoje petokolonaše uvođenje političkog srpstva u Hrvatskoj, neriješene granice itd. Dakle sve nas to dovodi do toga da, možda bi u konačnici nećemo spriječiti ulazak Srbije u EU, ali možemo otežati. Najvažnije je da se o tome izjasni hrvatski narod na referendumu i bez toga se to ne smije napravit”, Đapićev je stav. On je potom pojasnio da, kako je kazao, Srbija nikada neće dostaviti podatke o nestalima jer bi time priznala agresiju na Hrvatsku uz koje, potom, idu i ostale konsekvence.
Grabar Kitarović želi katarzu Srbije
Aktualna hrvatska predsjednica i kandidatkinja za novi mandat Kolinda Grabar Kitarović je rekla da će Hrvatska apsolutno inzistirati na ispunjenju svih kriterija, kao što ih je trebala ispuniti i hrvatska.
“Nije to lako, ali to se mora ne samo zbog EU nego i zbog same Srbije da se konačno suoči sa svojom prošlošću, da se ne vraća na 2. Svjetski rat nego da proživi katarzu onoga što su napravili u Hrvatskoj i drugim susjednim državama. Apsolutno ću inzistirati na pronalasku nestalih prije nego Srbija uđe u EU”, kazala je Grabar Kitarović.
Jesu li kandidati i koliko, u pogledu ovih odgovora, zadobili povjerenje hrvatskih glasača u BiH, biti će poznato nakon 22. prosinca.
(Izvor: Dnevni list)