Koliko trgovinsko-tehnološki rat Kine i SAD pogađa i BiH – Nelson: BiH ne bi trebala uzimati kinesku opremu

Google+ Pinterest LinkedIn Tumblr +

BiH ne bi trebala uzimati opremu od kineskih kompanija, poruka je veleposlanika SAD-a u BiH Erica Neslona, a time se i na BiH prelijeva trgovinsko-tehnološki rat Kine i SAD-a. Američki veleposlanik je rekao da se “treba osigurati da se ne koristi oprema Huaweija ili ZTE-a, kao i drugih nepouzdanih proizvođača” kao i “dovođenju u BiH američke tehnologije i znanja”. Ova izjava američkog veleposlanika vrlo je nezgodna za većinu bh teleoperatera koji u svojoj ponudi u znatnom obimu imaju upravo kineske proizvode, mobilne uređaje itd.

Američki veleposlanik Nelson je na svom službenom profilu na društvenoj mreži LinkedIn napisao da je razgovarao s ministrom komunikacija i prometa BiH Vojinom Mitrovićem o važnosti osiguranja sigurnosti svih podataka i komunikacija koje se prenose putem 5G mreža i inicijative vlasti Sjedinjenih Država za “čist mrežni promet koji dolazi u naše objekte”.

“Treba osigurati da se ne koristi oprema Huaweija ili ZTE-a, kao i drugih nepouzdanih proizvođača, uskraćuje ih da onemoguće, negiraju ili naruše telekomunikacijske usluge za sve građane, kompanije, vlade i važnu infrastrukturu. Također sam razgovarao o interesu američkih tvrtki da ulažu u Bosnu i Hercegovinu i dovedu američku tehnologiju i znanje u BiH”, napisao je Neslon.

Huawei: “Nema potrebe da SAD krivi Huawei za svoje probleme vezane za ciber sigurnost”

Na ove izjave američkog veleposlanika u BiH službeno je reagirala tvrtka Huawei.

“Huawei Technologies kategorički se protivi navodima američkog veleposlanika. Huawei nikada nije bio glavni dobavljač za američke mreže, tako da nema potrebe da SAD krivi Huawei za svoje probleme vezane za ciber sigurnost. Američki veleposlanik nije predstavio ni dokaze, ni zrelo tehničko rješenje, niti financijsku nadoknadu za svoj prijedlog. Takvo ponašanje nije vezano za sigurnost mreže bilo koje zemlje, već za ambiciju koja se odnosi na ekonomsku i geostratešku prednost Amerike”, reagirali su iz Huaweia.

Nadalje ističu da “Huawei u potpunosti razumije važnost ciber sigurnosti, ali upravljanje istom treba se fokusirati na rješavanje problema, a ne na isključivanje određenih dobavljača. Huawei je u posljednjih 30 godina opskrbio tri milijarde ljudi diljem svijeta. Nikada nije došlo do zlonamjernog ciber sigurnosnog incidenta zbog upotrebe Huawei opreme. S ponosom možemo kazati da Huawei i dalje prolazi strože testove za ciber sigurnost od bilo kojeg drugog dobavljača telekomunikacijske opreme diljem svijeta, te ga stoga široko prihvaćaju zemlje u Europi i ostalim dijelovima svijeta. Uvijek smo otvoreni za razgovor o ciber sigurnosti sa svim donositeljima odluka u Bosni i Hercegovini”, stoji z reakciji iz Hzawei-ja na izjavu američkog veleposlanika u BiH Erica Nelsona.

Trgovinsko-tehnološki rat Kine i SAD-a

Trump i njegova administracija već dulje optužuju Kinu da diskriminira strane, pogotovo američke kompanije koje žele poslovati u toj zemlji, krade im intelektualno vlasništvo konkurentskih tvrtki i manipulira svjetskim tržištima. A te su optužbe, što god mislili o Trumpovoj politici, daleko od neosnovanih, svojedobno je analizirao Index.hr.

Veliki kineski firewall

Kina je poznata po svojoj drakonskoj cenzuri interneta. Popis američkih internetskih stranica i aplikacija koje su blokirane takozvanim “Velikim kineskim firewallom” (Great Firewall of China) toliki je da ih je teško sve i nabrojati.

Na prvom mjestu je Google, najpopularnija svjetska web-tražilica čija je krovna tvrtka Alphabet nedavno najavila da neće pružati usluge kineskom Huaweiju i tako digla uzbunu među vlasnicima Huawei mobitela diljem svijeta. Prema stranici Greatfire.org koja prati kinesku cenzuru interneta, Gmail je u Kini kontinuirano blokiran najmanje od rujna 2014., a trenutno je blokiran 100%.

Gmail, Googleova e-mail usluga, blokiran je najmanje od studenoga 2014., a blokada je također 100-postotna. Google Maps, usluga za web-mapiranje pomoću satelitskih snimki, također je blokiran, no u Kini je dostupna posebna kineska verzija Google Mapsa. I druge Googleove usluge poput Google Docsa i Google Plusa također su 100% blokirane.

Blokiran Google, Facebook, YouTube, Twitter, Instagram…

Najpopularnija svjetska društvena mreža Facebook blokirana je još od srpnja 2009., također 100%. Najpopularnija svjetska stranica za objavu videa YouTube blokirana je 100% od ožujka 2009.

U Kini je od travnja ove godine blokirana i najveća internetska enciklopedija – Wikipedia.

Microsoftova e-mail usluga Hotmail, usluga za pohranu i objavu fotografija Flickr, društvena mreža Twitter i blogging-platforma Blogspot blokirani su, zanimljivo, u lipnju 2009., neposredno pred 20. godišnjicu masovnih prosvjeda na Trgu Tiananmen 1989. Twitter i Flickr su i danas blokirani, a Hotmail je u međuvremenu ugašen, odnosno zamijenjen Outlookom.

Instagram, popularna društvena mreža za dijeljenje fotografija i videa, blokiran je od rujna 2014. Društvena mreža Pinterest blokirana je od ožujka 2017.

…Dropbox, WhatsApp, Viber, Reddit, Twitch, New York Times

Usluga za pohranu i dijeljenje fajlova Dropbox blokirana je najmanje od lipnja 2014. Videoplatforma Vimeo blokirana je još od listopada 2009., a Tumblr, društvena mreža za microblogging, blokiran je od svibnja 2016.

Mobilna aplikacija za komunikaciju WhatsApp blokirana je u rujnu 2017. Viber, aplikacija istog tipa, blokiran je od listopada 2014. Reddit, društvena mreža za komentiranje vijesti i raspravu, blokiran je još od kolovoza 2011. Stranica za live-streaming Twitch.tv blokirana je od rujna 2018.

Osim ovih društvenih mreža i platformi, Kina blokira i niz američkih i drugih zapadnih medija. New York Times, Bloomberg, Time, Reuters, Economist, ABC News, Al Jazeera English i druge. Kinezi i strani posjetitelji u Kini u pravilu mogu zaobići ovu cenzuru preko inozemnih VPN-ova (virtualnih privatnih mreža), ali to ne mijenja činjenicu da se internet u Kini masovno cenzurira i da ta cenzura prvenstveno pogađa američke tvrtke. Osim toga, Kina se u posljednje vrijeme sve više obračunava s VPN-ovima kako bi održala cenzuru koja, prema objašnjenju komunističkog režima, štiti narod od “štetnih informacija”.

Naravno, treba ipak naglasiti da, dok su kineske zabrane za američke tvrtke imale posljedice samo na kineske mušterije i korisnike, Googleov prekid suradnje u skladu s Trumpovom zabranom utjecat će na korisnike Huawei uređaja diljem svijeta – pa tako i one hrvatske.

Trump je odlučio uzvratiti udarac, kud puklo da puklo

Osim toga, američke zabrane gotovo sigurno neće stati s Huaweijem. Kako piše Washington Post, sljedeća meta koju Trumpova administracija razmatra je Hikvision Digital Technology, najveći svjetski proizvođač opreme za videonadzor, čiji glavni dioničar je kineski režim.

Hikvision i druge tvrtke povezane s uspostavom “bigbrotherovskog” sustava nadzora za Ujgure, muslimansku manjinu u kineskoj provinciji Ksindžiang, mogle bi biti pogođene nizom američkih sankcija. Procjenjuje se da je čak 3 milijuna Ujgura zatočeno u režimskim kampovima, izjavio je američki pomoćnik ministra unutarnjih poslova za Aziju Randall Schriver. Peking sve poriče i tvrdi da se radi o dobrovoljnim centrima za obuku.

Također, američko ministarstvo trgovine navodno priprema nove regulacije kojima će se ograničiti uvoz 14 kategorija napredne tehnologije u Kinu, uključujući kvantna računala, robotiku i umjetnu inteligenciju.

“Kina je vodila tehnološki rat protiv nas, ali dosad je američka vlada jedva uzvraćala”, kaže David Hanke, partner u tvrtki Arent Fox i bivši zaposlenik u Senatskom obavještajnom odboru. Ova izjava možda i najprikladnije opisuje motivaciju Amerikanaca za ekonomski rat koji sad vodi protiv Kine i Huaweija kao njene najveće tehnološke uzdanice. Bilo to pametno ili ne, Trumpova administracija je, nakon desetljeća američkog i zapadnog popuštanja Kini, odlučila uzvratiti udarac.

 

 

(Republikainfo.com)

Share.

Comments are closed.