Kako spriječiti paniku i dezinformacije: Preporuke za odgovorno izvješćivanje o koronavirusu

Google+ Pinterest LinkedIn Tumblr +

Pandemija koronavirusa (Covid-19) već danima je glavna vijest svih svjetskih medija. Novinari i urednici nastoje javnosti pružiti provjerene podatke i dati blagovremene informacije, ali u poplavi brojnih vijesti koje pristižu iz minute u minutu, vrlo je teško izbjeći stvaranje osjećaja straha i nesigurnosti kod građana, kao i širenje dezinformacija i ‘click baitova’ (klik-mamaca) koje plasiraju pojedini internet portali.

Globalna neprofitna organizacija First Draft, koja se bavi provjerom informacija i edukacijom o dezinformacijama te podržava novinare, znanstvenike i tehnološke stručnjake koji rade na rješavanju izazova povezanih s nepovjerenjem i širenjem dezinformacija, objavila je set preporuka za odgovorno izvješćivanje o koronavirusu.

Preporuke se temelje na razgovorima s novinarima, zdravstvenim radnicima i profesorima novinarstva, kao i na postojećim obrazovnim materijalima te do sada objavljenim preporukama za izvješćivanje o koronavirusu drugih relevantnih organizacija.

Udruga BH novinari prenosi njihove savjete:

– Izbjegavajte senzacionalistički jezik koji može izazvati pretjerani strah i paniku, poput fraza bez kraja na vidiku, virus-ubojic, katastrofa i slično. Takvi izrazi mogu privući pozornost i povećati broj ‘klikova’, ali novinari i urednici trebaju biti svjesni i njihovog utjecaja na emocije publike.
– Izbjegavajte korištenje fotografija koje podržavaju stereotipe ili potiču još veću paniku, na primjer, fotografije osoba iz Azije s maskama na licu ili ljudi u zaštitnim odijelima, posebno kada to nisu autentične fotografije izravno povezane s vašom pričom.
– Izbjegavajte nagađanja o najgorim mogućim scenarijima, kao i postavljanje takvih pitanja stručnjacima. Fokusirajte se na ono što znate i budite otvoreni oko onoga što još ne znate.
– Obavijestite čitatelje/gledatelje o konkretnim mjerama (preporučenim od stručnjaka) koje mogu poduzeti kako bi spriječili širenje virusa, jer to ljudima pruža osjećaj kontrole.
– Uputite čitatelje/gledatelje na službene izvore informacija, kao što je Svjetska zdravstvena organizacija.
– Budite oprezni kada prenosite rezultate novih istraživanja koja još nisu objavljena i recenzirana. Prije objave se svakako konsultirajte s neovisnim stručnjakom.
– Razgovarajte s više stručnjaka jer svatko može vidjeti neki dio slike. Budite sumnjičavi prema onima koji tvrde da znaju sve.
– Imajte na umu da se ne morate baviti baš svakom glasinom i dezinformacijom, osobito ako im je doseg ograničen, a utjecaj zanemariv.
– Prilikom raskrinkavanja dezinformacija, usredotočite se na činjenice u naslovima i objavama na društvenim mrežama kako ne biste doprinijeli širenju dezinformacija, s obzirom na to da mnogi ljudi ne čitaju dalje od naslova.
– Učinite komplicirane podatke razumljivima koristeći, na primjer, grafičke prikaze. Neka fokus bude na činjenicama i savjetima o konkretnim koracima koje ljudi mogu poduzeti.
– Izbjegavajte ismijavanje i pogrdan jezik jer strah od virusa kod ljudi je stvaran, iako su neke teorije i ideje pogrešno usmjerene i djeluju iracionalno.
– Doznajte koja pitanja vezana za Covid-19 zanimaju vašu javnost i odgovorite na njih, a na nedoumice odgovorite kvalitetnim sadržajem.
– Jasno navedite izvore podataka, datume i kontekst na kartama širenja virusa i drugim grafičkim prikazima.

Izuzev ovih preporuka, na stranici  Firstdraftnews.org dostupn je i niz drugih resursa koji novinarima mogu pomoći u odgovornom izvještavanju o koronavirusu.

Share.

Comments are closed.