Prlić je pušten na privremenu slobodu budući mu je preminuo brat te se odmah nakon slijetanja uputio u Mostar, gdje je nazočio pokopu brata Dražana na mjesnom groblju Šoinovac.
Još je uvijek nepoznato koliko će se Prlić zadržati u BiH te gdje će dočekati drugostupanjsku presudu. Inače, više detalja oko slučaja koji se vodi protiv šest dužnosnika Herceg-Bosne i HVO-a moglo bi biti poznato još ovog mjeseca kada se održava statusna konferencija. Krajem proljeća, podsjećamo, završio je proces razmjene podnesaka obrane i Haaškog tužiteljstva čime je taj predmet konačno ušao u drugostupanjsku fazu.
Drugostupanjska presuda
Prema sadašnjim najavama odluka u žalbenom postupku protiv presude Jadranku Prliću i ostalima mogla bi biti donesena polovicom 2017. godine i to će ujedno biti posljednja presuda koju će taj Sud donijeti.
U dosadašnjem višemjesečnom postupu ulaganja žalbi i razmjene odgovora, odvjetnici šestorke uložili su maksimalan napor na obaranju ključnih teza Haaškog tužiteljstva, a posebno onih koje govore o postojanju navodnog udruženog zločinačkog pothvata.
Obaranje teza
Ta kvalifikacija je i temelj optužnice na osnovi koje su dužnosnici Herceg Bosne u svibnju 2013. nepravomoćno osuđeni na kazne od 10 do 25 godina zatvora te su odvjetnici u svojim žalbama pokušali ukazati kako je došlo do krivog tumačenja namjere i svrhe osnivanja Herceg Bosne, kao i HVO-a, a i samim tim i načina funkcioniranja institucija, odnosno političkih struktura, vojske i administracije.
Prlić se dragovoljno pojavio pred Haškim sudom prije 11 godina, a nakon višegodišnjeg sudskog procesa koji se naziva i najdužim u povijesti rada Tribunala, osuđen je, nepravomoćno na 25 godina zatvora.
(Izvor:Dnevni list)