Stravičan slučaj višestrukog grupnog silovanja kod Zadra - silovatelji pušteni da se brane sa slobode

Nezapamćene optužbe za zločin na zadarskom području. Petoricu mladića istražitelji terete da su više puta grupno silovali maloljetnu djevojku. Iako je Državno odvjetništvo tražilo istražni zatvor, sud je mladiće odlučio, uz mjere opreza - pustiti da se brane sa slobode.



Gotovo godinu dana trajala je patnja maloljetnice sa šireg zadarskog područja. Policija petoricu mladića tereti za uzastopna silovanja, ucjene i fizičko nasilje. U petak su završili iza rešetaka, no već sljedećeg dana sudac istrage pušta ih na slobodu, izvješćuje Dnevnik.hr.

Hrvoje Visković, glasnogovornik Županijskog suda u Zadru, kaže da je sudac zaključio da nema opasnosti od ponavljanja kaznenih djela ni od utjecaja na svjedoke i žrtvu.

Umjestog istražnog zatvora - sudac se odlučuje za drugačije mjere opreza. "Mjere opreza se satoje od zabrene približavanja žrtvi, oštećenici, zabrane bilo kakvog komuniciranja s njom i javljanja u policijsku postaju dva puta mjesečno", kaže Visković.

Neodređivanjem istražnog zatvora nije zadovoljno Županijsko državno odvjetništvu u Zadru koje, najvaljuje žalbu na ovakvu odluku. Na oprezu je i policija.

"Ukoliko se pojave bilo kakve okolnosti ili pak daljnje ugroze ili kažnjiva ponašanja to je naša obveza policija po službenoj obvezi mora poduzimati mjere i radnje radi zaštite žrtve", kaže Nikola Milina, glavni ravnatelj policije.

Lana Peto Kujundžić, predsjednica Odjela za mladež Županijskog suda u Zagrebu, smatra kako u ovoj priči treba stati na loptu. Istražni zatvor nije uvijek najbolje rješenje - dodaje kako je ključ priče pojedinačna procjena žrtve.

"Naše građanstvo inače ima potrebe da odmah osudi nešto što bih ja često rekla da mi se i u praksi događalo da su mi čak i za maloljetnika kojeg su privodili na Županijski sud već stavili njegovu sliku i rekli da je počinitelj, na koncu je ispala da uopće nije počinio kazneno djelo. Dakle, moramo malo razmišljati u kojoj smo fazi postupka", kaže Peto Kujundžić.

No ovakva odluka suda žrtvi šalje jasnu poruku, smatra Gordana Buljan Flander, ravnateljica Poliklinike za zaštitu djece Grada Zagreba. "Žrtvi je poruka da njezin strah njene osjećaje ugroženosti njezin osjećaj nesigurnosti je neopravdan a da ono što su počinitelji učinili i nije tako strašno niti bi nju trebalo uznemiravati", kaže Buljan Flander.

Ali ako počinitelj ili grupa njih odluče prekršiti neke od mjera opreza, tada smjesta odlazi u istražni zatvor. "Tu smo vrlo jasni i nema pogovora nisam vidio, nisam htio nisam se kretao ili da bude komunikacija na drugačiji način uporaba nekog mejla, telefona ili tako nečeg sličnog", kaže Peto Kujundžić.

Kada će žrtva sjesti pred tužitelja još nije poznato. Nejasno je i hoće li odvjetnici osumnjičenih uložiti žalbu na mjere opreza koje su određene njihovim klijentima.

Ugledni odvjetnik: "Javnost i struka su s pravom očekivali određivanje istražnog zatvora"

Čime se sud rukovodi u ovakvim slučajevima otkrio je doktor kazneno-pravnih znanosti Krešimir Škarica koji je i sam radio na brojnim slučajevima sličnog karaktera. Kako je moguće da su mladići na slobodi i zašto žrtva još uvijek nije ispitana, otkrio je u Dnevniku Nove TV.

Je li uobičajeno puštanje na slobodu u ovakvim slučajevima?

S obzirom na veliki broj medijskih natpisa, s obzirom na atmosferu i dosadašnju praksu hrvatskih sudova, hrvatska javnost pa i struka je s pravom očekivala da će vijest o određivanju istražnog zatvora biti potvrđena, a ne da će potencijalni počinitelji biti pušteni da se brane sa slobode u ovoj fazi postupka.

Pritom moram naglasiti vrlo bitnu stvar, a to je - s obzirom na to da se radi o žrtvi koja je malodobna - da je istraga u ovoj fazi postupka tajna i da samo istražni sudac zna sa kakvom količinom i kvalitetom dokaza raspolaže u ovoj fazi postupka.

Čime se sud rukovodi prilikom donošenja odluke o tome hoće li nekoga poslati u istražni zatvor?

Istražni sudac ima čitav niz zakonskih alata i propisa koje može koristiti u odlučivanju, to je, dakle, diskrecijsko pravo suca da procijeni hoće li odrediti istražni zatvor kao najrepresivniju mjeru postupanja prema počiniteljima u ovoj fazi postupka.

Ukoliko sudac može blažom mjerom zamijeniti svrhu istražnog zatvora, on ju je dužan zakonski primijeniti. Međutim, je li u ovoj fazi postupka opravdano i svrhovito odrediti mjeru opreza, a ne istražni zatvor zbog utjecaja na svjedoke ili zbog eventualnog ponavljanja djela, to samo sudac istrage može odlučiti. Sudsko vijeće Županijskog suda u Zadru na žalbu Državnog odvjetništva može potvrditi ili demantirati.

Zašto tužitelji još uvijek nisu ispitali djevojku?

Procjena kad će se potencijalna oštećenica ispitati je, kao što je poznato, u fazi državnoodvjetničke istrage na osobi iz državnog odvjetništva koja vodi taj dio postupka. Ta djevojka se sigurno do sada, u nekoliko navrata, ispitala pred djelatnicima Centra za socijalnu skrb i pred djelatnicima policije, međutim, takav iskaz nema dokaznu snagu.

Ona bi trebala biti ispitana na poseban način, ili putem videolinka ili uz pomoć stručne osobe kako bi se sekundarna traumatizacija što manje dovela u pitanje odnosno kako bi ona trpjela što manje trauma tijekom sudskog postupka.

Javnost negoduje - čuli smo danas i glasnogovornika suda koji kaže kako su za sve krivi bombastični naslovi?

Ja bih rekao da ovdje postoji jedan procesni vakuum u ovoj situaciji - s jedne strane dobijete zaista bombastičnu vijest o jednom ozbiljnom kaznenom djelu gdje više počinitelja, u ovoj fazi potencijalno, vrši jedno vrlo ozbiljno kazneno djelo kroz duži vremenski period. S druge strane imate činjenicu da je istraga u ovoj fazi postupka tajna i da vi jednostavno cjelokupan uvid.

Dakle, javnost nema cjelokupan uvid o svim ovim dokazima koje su u ovoj fazi Državno odvjetništvo i policija prezentirali sucu istrage. I tu se zapravo stvara problem gdje nije dobro da se kroz medijske postupke i medijske natpise vodi kazneni postupak.

Morate voditi računa o tome da i potencijalni okrivljenici imaju pravo na obranu, a s druge strane, morate zaštititi dignitet žrtve u ovoj vrlo osjetljivoj fazi postupka. Ova faza postupka će zapravo determinirati cijeli tijek daljnjeg kaznenog postupka.

Što ako sud odbaci optužbu, što tada?

Prvo može doći do odbačaja kaznenog progona od strane Državnog odvjetništva. U tom slučaju, žrtva putem svojeg branitelja može preuzeti kazneni progon i predlagati i izvoditi sve one dokaze koje bi eventualno Državno odvjetništvo i suci propustilo izvesti, a ukoliko sud donese oslobađajuću presudu, onda sama žrtva može u građanskom postupku, u postupku za naknadu štete dokazivati svoje pravo i utvrđivati sve činjenice i dokaze jer je građanska parnica šira od kaznene.

U tom smislu ona može izvoditi sve dokaze i dokazivati svoju tezu u tok kaznenom postupku. Takav postupak je zaista dugotrajan i mukotrpan i u principu bi bilo dobro da se svi dokazi, sve činjenice i sva utemeljenja kroz vještačenja, razgovor i druge medicinske nalaze utvrde u kaznenom postupku.


(Izvor: Dnevnik.hr)














Komentari:

No comment.

Lijepe li budućnosti!

Top teme

 

Trach

Promo

Kolumna