TUŽNI, DEPRESIVNI, NASILNI, SUICIDALNI... Šokantni rezultati istraživanja mentalnog stanja oko pet tisuća učenica i učenika hrvatskih srednjih škola

Četiri znanstvenice s Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta, Miranda Novak, Martina Ferić, Valentina Kranželić i Josipa Mihić, provele su veliko istraživanje na reprezentativnom uzorku od 4821 učenika iz 25 zagrebačkih srednjih škola u okviru projekta ‘Pozitivan razvoj adolescenata Grada Zagreba: analiza stanja’.



Radi se o prvom tako sveobuhvatnom istraživanju te vrste u Hrvatskoj, a rezultati su zabrinuli mnoge. Posljednjih se dana društvenim mrežama proširila objava profesorice psihologije Ivane Delač koja je ukazala na važnost rezultata koji su, po njenom mišljenju, jako zabrinjavajući.

- Zar ovo nije daleko alarmantnije i daleko više zaslužuje dramatične naslove nego 90% svega o čemu čitamo i slušamo u medijima? Da ne spominjem - opet - činjenicu da većina škola još uvijek nema psihologa (ja, kao psiholog na pola radnog vremena, cijelo vrijeme imam pune ruke posla). I da se psiholozi, u okolnostima ovakvog općeg pogoršavanja mentalnog zdravlja mladih, još uvijek ne nalaze u svim institucijama i na svim relevantnim pozicijama gdje bi trebali biti - napisala je.

A istraživanje je između ostalog pokazalo da više od 60% učenika uglavnom ne voli ići u školu, da vršnjačko nasilje doživljava čak 37,4% mladih, te alarmantne brojke kad je mentalno zdravlje u pitanju. Tužno i bezvoljno tijekom zadnja dva tjedna osjećalo se gotovo 30% mladih, njih 14,5% barem jednom u životu ozbiljno je razmišljalo o počinjenju samoubojstva, 9,4% izradilo je plan suicida te njih 4,4% izvještava da je pokušalo suicid.

Voditeljica studije doc. dr. sc. Miranda Novak komentirala je situaciju za Dnevnik.hr. Istraživanje su pokrenuli kako bi dobili relevantne rezultate za daljnji razvoj pomoći mladima. Novak i njezin tim pišu nekoliko znanstvenih radova na temelju rezultata njihovog istraživanja te planiraju slično istraživanje napraviti i na nacionalnoj razini.

- Postoje inicijative, ali Hrvatskoj nedostaje nacionalna studija mentalnog zdravlja djece i mladih - naglašava Novak koja s timom uspijeva provesti istraživanje s vrlo malo financijske potpore:

- Bila je neka nova sveučilišna potpora, govorim o iznosima između 15 i 20 tisuća kuna. Nama je to dovoljno za kopiranje upitnika u ovom trenutku, a ostali dio nažeg angažmana radimo iz osobne odgovornosti i želje za doprinosom našoj struci, ali želimo i vratiti zajednici.

Jedan od pozitivnih rezultata je svakako podatak da 80 posto zagrebačkih adolescenata razmišlja o nastavku školovanja na fakultetu. No, činjenicu da 60 posto ispitanih učenika ne voli ići u školu, vidi kao još jedan poticaj za kurikularnu reformu. Zastarjeli obrazovni sustav, smatra, učenicima digitalnog doba više nije potreban.

Smatra da je potrebno promicanje mentalnog zdravlja djece i mladih, a to se treba provoditi u školi. No, obitelj i društvo u cjelini i dalje igraju veliku ulogu.

- Svi u Hrvatskoj se i dalje možemo žaliti da političari ne donose dobre odluke, da mentalno zdravlje nije na vrhu prioriteta, da djeca i mladi nisu među prioritetima u Saboru, ali mi građani, svatko od nas i unutar svoje obitelji, radnog mjesta, možemo biti kotačići promjene - kaže Novak i dodaje da su ih iznenadili rezultati koji se tiču vršnjačkog nasilja.

Znanstvenica je za Dnevnik.hr otkrila da otprilike 20 posto mladih u svijetu ima simptome depresije i stresa. U Zagrebu se taj postotak pokazao viši, a posebno ih je zabrinula činjenica da je 14,5% adolescenata ozbiljno razmišljalo o suicidu.

- Govorimo o tome da svako četvrto dijete ukazuje na neke simptome depresivnosti, anksioznosti ili stresa. Možda čak i češće nego svako četvrto. To je zabrinjavajuće. To znači da su stručne službe ovdje pozvane reagirati. Pozvani smo i mi ostali možda educirati nastavnike i profesore da primijete da se nešto događa s učenikom, kako to ne bi išlo prema razvoju nekakve kliničke slike - ističe Novak i dodaje:

- Na ERF-u smatramo da bi zapravo od vrtića i rane osnovne škole trebalo ulagati u socijalno-emocionalne komeptencije učenika na način da znaju prepoznati kako su, da znaju iskomunicirati kako su, kontrolirati svoje emocije i da ih učimo vještinama dobrog rješavanja problema i nošenja sa stresom, jer su upravo te vještine ključne za mentalno zdravlje u kasnijoj, odrasloj dobi.

Problem depresije ne događa se samo u Hrvatskoj. Brojke govore da će depresija do 2030. godine biti treća bolest svijeta. Edukacija i podrška je prvi korak prema rješavanju problema, kaže Novak.

 

 

(Izvor: Jutarnji list/Dnevnik.hr)

Komentari:

No comment.

Neka jedu kolače

Top teme


 

Trach

Promo

Kolumna