Egzodus se nastavlja i u 2018.: BiH postaje zemlja bez ljudi: Sve manje ih se rađa, a sve više odlazi

Ukoliko se ovaj negativni trend nastavi ovakvim tempom, BiH će za deset godina pola milijuna stanovnika imati manje. Značajan, ako ne i najveći dio ovog broja svakako će činiti Hrvati, najmalobrojniji, konstitutivan narod u BiH, piše Dnevni list.



Bosna i Hercegovina posljednjih četiri godine, od 2013. godine kada je objavljen popis stanovništva pa do kraja 2017. godine, svaki mjesec zbog negativnog prirodnog priraštaja ostaje bez čak 562 ljudi manje. Naime, u tom četverogodišnjem periodu bilježi se skoro 27 tisuća stanovnika manje u odnosu na navedeni popis. Pribroje li se službenim statistikama i podatci Unije za održivi povratak i integracije BiH, koje govore da se u periodu od 2013. do 2017. godine iselilo nešto više od 150 tisuća ljudi, dolazimo do nevjerojatne brojke od gubitka skoro 200 tisuća ljudi za samo četiri godine.
Ukoliko se ovaj negativni trend nastavi ovakvim tempom, BiH će za deset godina pola milijuna stanovnika imati manje. Značajan, ako ne i najveći dio ovog broja svakako će činiti Hrvati, najmalobrojniji, konstitutivan narod u BiH.

Negativni prirodan priraštaj brzo i drastično mijenja sliku BiH

Iako statistika mnogima može biti dosadna i zamarajuća, brojke do kojih se dolazi nakon posljednjih podataka Federalnog zavoda za statistiku kao i Republičkog zavoda za statistiku danas više nisu alarmantne, nego katastrofične.
Naime, za podsjetiti je da popis iz 2013. utvrdio da u BiH živi 3.531.159 stanovnika: Bošnjaka 50,11 posto, Srba je 30,78 posto, Hrvata 15,43 posto i 0,77 posto 'ostalih'.

Četiri godine kasnije to je već druga demografska slika. Zbog negativnog prirodnog priraštaja u navedenom periodu danas je u BiH 18.650 manje Srba, a Hrvata 9.450 manje. Bošnjaci su imali pozitivan prirodni priraštaj i više ih je za 5.450 novorođenih. Državljani BiH koji su se na popisu izjasnili kao 'ostali' i koji u ukupnom zbroju sudjeluju sa 0,77 posto, negativnim prirodnim priraštajem još je manje za 4.200 tisuće.

Hrvati trpe najveće gubitke

Posebno zanimljivo je da broj rođenih u hrvatskoj populaciji u F BiH stalno pada, a kod Bošnjaka raste - postotak novorođenih Hrvata u 2014. godini iznosio je 16,6%, a danas iznosi 16,2 posto, dok je kod Bošnjaka rastao od 78% posto do 81,5 posto u 2016. godini. U ovom vremenskom periodu u Republici Srpskoj rođeno je tek 103 djece hrvatske i 617 bošnjačke nacionalnosti. Slično je i u FBiH gdje se u ovom periodu rodilo tek oko 530 djece srpske nacionalnosti, a umrlo skoro 4.200 građana srpske nacionalnosti.

Sve ovo dovodi do zbirnog postotka u demografskom prikazu BiH Danas je Hrvata manje za 1,73 posto i ima ih 13,7 posto; Srba je manje za 1,7 posto i danas su u udjelu stanovništva sa 29,08 posto, dok je Bošnjaka više za 0,31 posto i broje 50,42 posto stanovništva.

Ako se ovaj demografski trend nastavi i u budućnosti, Hrvati bi pretrpjeli najveće gubitke i za samo jedno desetljeće mogli bi brojati tek 10 posto od ukupnog broja stanovnika i nastaviti put ka potpunom nestanku, od konstitutivnog naroda ka nacionalnoj manjini.

Iseljavanje: Ekonomski spas za obitelji, gubitak za BiH

Po podatcima Unije za održivi povratak i integracije BiH, u periodu od 2013. do 2017. godine iz BiH se iselilo nešto više od 150 tisuća ljudi. Nedvojbeno je da se eksplozija iseljavanja iz BiH bilježi nakon ulaska susjedne Republike Hrvatske u EU kao i zahvaljujući dvojnom državljanstvu kojeg imaju bh. Hrvati. Iseljenje ima jedan najvažniji element: potragu za zaposlenjem i boljim životom kao i bolju perspektivu za budućnost. Nažalost, ne postoje točni podatci koliko se samo Hrvata iselilo iz BiH jer u većini slučajeva njihov odlazak se ne registrira. Uskoro se očekuje objava konkretnijih podataka o broju katolika u BiH, prvenstveno nakon blagoslova domova nakon božićnih blagdana. Sudeći prema brojkama od prošle godine, nema mjesta optimizmu.

Dr. sc. Stjepan Šterc profesor na Geografskom odsjeku PMF-a Sveučilišta u Zagrebu, govoreći o demografskim kretanjima zemalja u okruženju kazao je da demografski problem i "pražnjenje prostora" BiH ali i susjedne Hrvatske, postaje ključno pitanje razvojne budućnosti ali i nacionalne, državne sigurnosti ove dvije zemlje. Šterc ističe kako su demografska kretanja u BiH posebno alarmantna kada je u pitanju hrvatska populacija i to zbog mogućeg ubrzavanja negativnih trendova iseljavanja i negativnog prirodnog priraštaja.

Nepotpuni i neslužbeni podatci iz biskupija govore kako se iz BiH u posljednje tri godine iselilo skoro 40 tisuća ljudi, a mnogi ističu kako je taj broj i daleko veći. Podatci koji bi uskoro trebali biti objavljeni nikako neće biti ništa novo - pokazat će samo koliko je Hrvata u BiH danas manje. Novina će biti samo brzina njihovog nestajanja.



(Izvor: Dnevni list)

Komentari:

No comment.

Doktorat


 

Top teme

Trach

Promo

Kolumna