Cjelokupan bošnjački vrh osumnjičen za ratne zločine na području cijele BiH

Informacije kako se protiv hrvatskih generala Krstičevića i Gotovine vodi istraga u BiH zbog ratnih zločina potresla je Hrvatsku, no javnosti je nepoznanica da se u istom dokumentu, kao osumnjičenici za ratne zločine, navedeni i pokojni predsjednik Republike BiH i predsjednik SDA Alija Izetbegović (iako je on preminuo 2003. godine), Ejup Ganić, Haris Silajdžić, Edhem Bičakčić, Rusmir Mahmutćehajić, Fikret Muslimović, Arif Pašalić, Sefer Halilović i Ramiz Dreković.



Informacija da su hrvatski ministar obrane i general Damir Krstičević kao i sada njegov savjetnik i također general Ante Gotovina, osumnjičeni za zločine nad Bošnjacima i Srbima počinjene na tlu BiH, dovela je u opasnost dobrosusjedske odnose dvije zemlje, BiH i Hrvatsku. Međutim, javnosti nije poznato da isti dokument za ratne zločine tereti i bivšeg predsjednika Republike BiH Aliju Izetbegovića kao i najviše civilno i vojno vodstvo Armije BiH i to na području cijele BiH. Kao osumnjičenici navedeni i pokojni predsjednik Republike BiH i predsjednik SDA Alija Izetbegović (iako je on preminuo 2003. godine), Ejup Ganić, Haris Silajdžić, Edhem Bičakčić, Rusmir Mahmutćehajić, Fikret Muslimović, Arif Pašalić, Sefer Halilović i Ramiz Dreković.

Vršiteljica dužnosti glavne tužiteljice Tužiteljstva BiH, Gordana Tadić nedavno je istaknula da je do sada 640 osoba optuženo za teška kršenja međunarodnog humanitarnog prava te da je postotak osuđujućih presuda viši od 80 posto.

No, protiv brojnih osumnjičenih iz samog političkog i vojnog vrha Armije BiH optužnice nikada nisu podignute unatoč opravdanim sumnjama i dokazima. Također, u onima koje su podnesene protiv pripadnika Armije BiH nema teze 'u okviru širokog i sistematičnog djelovanja i napada', kao što Tužiteljstvo često inzistira u optužnicama protiv pripadnika HVO-a ali i Vojske RS-a. U BiH se događa upravo suprotno - pozivajući se na prvostupanjsku, nepravomoćnu presudu u predmetu 'Prlić i ostali', gdje je visoki vojni i državni vrh nekadašnje HR H-B osuđen i po osnovu teze 'udruženog zločinačkog pothvata', mnoge optužnice protiv pripadnika HVO-a imaju upravo ovu kvalifikaciju.


Mnogi osumnjičeni 'na čekanju'


Dnevni list je ekskluzivno došao u posjed dokumenta 'Kategorizacija predmeta ratnih zločina u Tužiteljstvu BiH s rokom od sedam godina', a kojeg je Vijeće ministara BiH u prosincu 2008. godine usvojilo u okviru Državne strategije za rad na predmetima ratnih zločina.

No, ono što je posebno zanimljivo da su kao osumnjičenici navedeni i pokojni predsjednik Republike BiH i predsjednik SDA Alija Izetbegović (iako je on preminuo 2003. godine), Ejup Ganić, Haris Silajdžić, Edhem Bičakčić, Rusmir Mahmutćehajić, Fikret Muslimović, Arif Pašalić, Sefer Halilović i Ramiz Dreković.

Pod brojem 159/06, oni su osumnjičeni za zločin protiv civilnog stanovništva iz člana 173. i kaznenog djela zločin protiv ratnih zarobljenika iz člana 175. KZ BiH, za ubojstva više osoba, zlostavljanje i mučenje i to na cijelom području BiH!
Protiv visokih političkih i vojnih dužnosnika, unatoč opravdanim sumnjama, nikada nisu podignute optužnice za ratne zločine.
U ovoj kategorizaciji nalaze se skoro svi generali Armije BiH zbog osnovane sumnje za počinjenje nekog od ratnih zločina na području BiH. Međutim, protiv brojnih osumnjičenih optužnice nikada nisu podignute unatoč opravdanim sumnjama i dokazima, kao i da u onima koje su podnesene protiv pripadnika Armije BiH nema teze 'u okviru širokog i sistematičnog djelovanja i napada', kao što Tužiteljstvo inzistira u brojnim optužnicama protiv pripadnika HVO-a ali i Vojske RS-a.


Još se ne nazire kraj procesuiranju ratnih zločina u BiH


Prema ovoj Kategorizaciji, koja je dijelom Dražavne strategije za rad na predmetima ratnih zločina zahvaljujući kojoj BiH i dobiva značajnu međunarodnu financijsku pomoć za proširenje kadrovskih i svakih drugih kapaciteta kako bi se uhvatila u koštac s ovom problematikom, u 215 predmeta osumnjičene su 973 osobe.
 
Kako je navedeno, prioritet je bio procesuiranje najsloženijih i najprioritetnijih predmeta ratnih zločina u roku od sljedećih 7 godina te procesuiranje ostalih predmeta ratnih zločina u periodu od 15 godina od usvajanja Strategije, što će reći, potpuna realizacija mjera iz Strategije u periodu od 2009. do 2024. 

Upravo u Kategorizaciji predmeta ratnih zločina u Tužiteljstvu BiH s rokom od sedam godina, a koji su prema istoj već trebali biti okončani presudama ili odbacivanjem krivnje ili sumnje. Dnevni list je u posjedu potpune liste-Kategorizacije i upravo na toj listi, primjerice, kao osumnjičenici, između ostalih, navedeni su i hrvatski ministar obrane i general Damir Krstičević, hrvatski general i njegov savjetnik Ante Gotovina, generali Tihomir Blaškić i Stanko Sopta ali i general Armije BiH Rasim Delić i još 78 (!) pripadnika Armije BiH i civilnih vlasti za zločine u Brezi nad srpskim stanovništvom, kao i general JNA Momčilo Perišić za raketiranje Mostara.

Ime generala Gotovine spominje se u kontekstu Mrkonjić Grada, Kupresa, Jajca, Šipova, Ribnika, Jezera i Banja Luke.
Neki od ovih, tada najavljenih, predmeta su okončani, neki su u tijeku, a protiv brojnih osumnjičenika nikada nije podignuta optužnica. Većina predmeta koji su još uvijek 'u mirovanju' su protiv pripadnika Armije BiH ili postrojbi koje su djelovale u njenom okviru kao i protiv visokih bošnjačkih, političkih dužnosnika. 

Hrvatska shvatila ozbiljno poruke iz BiH

Za podsjetiti je da su iz Tužiteljstva BiH, a u kontekstu posjete ministra Krstičevića Bosni i Hercegovini i Međugorju, istaknuli kako u posljednjih nekoliko godina nisu zaprimili nove prijave, istodobno ne demantiravši postojanje prijave koja ministru Krstičeviću, a i ostalima, 'priskrbljuje' status osumnjičenika po osnovu prijave iz MUP-a RS-a. Jasno je da ove prijave državni vrh Hrvatske shvaća vrlo ozbiljno te da je i to jedan od razloga nedolaska Krstičevića u Sarajevo.

Međutim, javnost je ostala zakinuta za neke od najvažnijih informacija jer se za ratne zločine sumnjiči nekadašnje cjelokupno bošnjačko civilno i vojno vodstvo i to, kako se navodi, na cijelom pordručju BiH. O ovoj temi u BiH se još uvijek ne govori.


Nisu isti 'aršini' za sve


Analizirajući dosadašnje podignute optužnice protiv propadnika sve tri vojne formacije koje su ratovale na području BiH, te činjenično sagledavajući da su na sve tri strane nedvojbeno pričinjeni neki od najstrašnijih zločina u suvremenoj povijesti na europskom tlu, može se zaključiti sljedeće: Za zločine iz kaznenog djela 'genocid' najčešće su osuđivani Srbi, za Hrvate su 'rezervirana' kvalifikacija 'zločin protiv čovječnosti' i teza o 'sistematičnom djelovanju', a za Bošnjake kvalifikacija 'ratni zločin protiv civila ili zatočenika'. Također, kazneni zakon po kojem se sudi u pojedinim slučajevima, optužene Hrvate i Srbe prvenstveno po KZ BiH, daleko oštrijem od KZ SFRJ po kojem se u većini sudi Bošnjacima, stvara otvoren prostor za nepovjerenje i podozrivost kada je riječ o pravičnom pristupu prema svim osumnjičenim.


Dalipagić: Svaki osumnjičenik ne mora biti i budući optuženik


Nakon što je Dnevni list objavio da Tužiteljstvo BiH čak 21 bivšeg pripadnika HVO-a sumnjiči za ratne zločine nad Bošnjacima počinjene na području Mostara, ova tema ponovno potresa grad na Neretvi.

Na pitanje mogu i osobe imati status osumnjičenika bez prethodne obavijsti o konkretnom predmetu, mostarska odvjetnica Nada Dalipagić pojašnjava: "Svatko može biti saslušan u svojstvu osumnjičenika, a nakon što tužitelj sasluša svjedoke i pribavi sve potrebene dokaze, onda donosi odluku po kojoj ili obustavlja istragu jer nije zaključio da je osumnjičeni pričinio djelo i da nema o istom dokaze ili podiže optužnicu i šalje je na potvrdu Sudu BiH jer je zaključio da je isto počinio i posjeduje dokaze. Dakle, sama istraga ne mora uvijek završiti i optužnicom ukoliko tužitelj ne bude smatrao da je isti počinio kazneno djelo i da nije pribavio dovoljno dokaza".



(Izvor: Dnevni list)

Komentari:

No comment.

Narod je izabrao

Top teme

Trach

Promo

Kolumna