Najvažniji izbori dosad: Može li EU preživjeti nacional-populizam?

Na trgu pred Europskim parlamentom u Briselu postavljen je niz plakata sa sloganima koji bi trebali podsjetiti birače zašto je Europska unija važna. Poruka je da su problemi poput klimatskih promjena, masovnih migracija, digitalne sigurnosti i terorizma globalne ugroze, kojima se nijedna pojedinačna članica EU ne može sama oduprijeti. Posebno je dramatičan prvi slogan u tom nizu: „zato što svijet neće čekati iduću priliku“.



Piše: Petar Vidov/Digitalna demokracija

Nije u pitanju tek puka fraza. Publikacija Europskog sustava za strateške i političke analize eksplicitno navodi da se do 2030. porast globalne temperature mora ograničiti na 1,5 °C naspram predindustrijskih razina, ako želimo biti sigurni da ćemo uspjeti izbjeći potpuno izumiranje ljudskog života na Zemlji. Ipak, u čak i većoj mjeri nego klimatske promjene, osjećaj urgentnosti u europskim institucijama izaziva strah od još neviđenog izbornog proboja nacional-populističkih i ekstremističkih političkih opcija.

Izgledno je da će u budućem sastavu Europskog parlamenta takvim političarima pripasti između četvrtine i trećine zastupničkih mjesta. Ankete već sada pokazuju da dvije najveće europske stranačke obitelji, pučani (EPP) i socijaldemokrati (S&D), po prvih puta od 70-ih godina neće samostalno imati većinu u Parlamentu. Većinu potrebnu najprije za odabir predsjednika Europske komisije, a zatim i rješavanje svih gorućih problema, stoga će se morati tražiti u koaliciji s liberalima (ALDE i LREM francuskog predsjednika Emmanuela Macrona), a možda i Zelenima. Kako se radi o četiri političke opcije koje o različitim pitanjima često imaju i znatno različite stavove, kompromisna rješenja postizat će se teško i sporo. A ta bi institucionalna sporost Europsku uniju mogla skupo koštati.

Nova kriza za još jaču desnicu

Ako želi opstati, Europska unija se s vremenom mora mijenjati, prilagođavati novim problemima i ugrozama. Naredni mandat Europskog parlamenta nasljeđuje najozbiljniji sustav problema s kojima se Europska unija susrela od svog osnutka. Uz već navedeno, tu su još i masovne dezinformacijske kampanje na društvenim mrežama čiji doseg u pitanje dovodi regularnost izbornih procesa, te ekonomska nejednakost među zemljama članicama, kao i među društvenim klasama unutar pojedinih država.

Naredni mandat Europskog parlamenta dodatno bi moglo otežati izbijanje nove gospodarske krize. Američki Guggenheim Investments prošlog je tjedna najavio da će gospodarstvo SAD-a ući u recesiju početkom 2020. godine. Očekuje se da će razmjeri krize biti blaži nego u prošloj recesiji, ali efekti bi se ipak mogli preliti i na EU. Talijansko gospodarstvo već je ušlo u recesiju, a znakovi usporavanja naziru se i u Njemačkoj, najmoćnijoj ekonomskoj sili Europe. S obzirom da su formiranje i jačanje postojećih nacional-populističkih opcija u Europi i svijetu direktna posljedica Velike recesije 2008. godine, opravdano se strahuje od njihovog daljnjeg političkog uzleta u slučaju nove gospodarske krize. Europske institucije u narednom petogodišnjem razdoblju moraju stoga znatno agilnije braniti ne samo ljudska, već i ekonomska i socijalna prava građana EU. U suprotnom bi nacional-populisti i srodna im ekstremistička desnica na izborima 2024. mogli preuzeti i većinu u Europskom parlamentu, što bi onda bio i kraj Europske unije kakvu poznajemo.

Dramatičnost situacije oslikava odluka Europskog parlamenta da se po prvi puta upusti u paneuropsku kampanju motiviranja birača da izađu na izbore. U tu svrhu pokrenuta je kampanja Ovaj put glasam, fokusirana prvenstveno na mlađe birače koji u najvećem broju ignoriraju europske izbore ili uopće nisu svjesni njihovog postojanja. Građane se prema biralištima pokušava usmjeriti i interaktivnom aplikacijom Što Europa čini za mene, koja bi biračima trebala demistificirati ulogu u Europe u njihovim životima i uvjeriti ih u pogubnost glasanja za one političke opcije koje aktivno rade na razgrađivanju Europske unije.

U Briselu misle da ekonomska nejednakost nije njihov problem

U sklopu propagandnih aktivnosti Europskog parlamenta za izbore koji se u Hrvatskoj održavaju 26. svibnja, u Brisel su prošlog tjedna na predizborni seminar dovedeni i brojni europski novinari. Istovremeno je dodatni zamah dobila i „neprijateljska propaganda“: u Londonu je pokrenuta novinska agencija V4, koja zapošljava 50 novinara, izvještava primarno o pitanjima važnima za zemlje Višegradske skupine (Mađarska, Poljska, Slovačka i Češka), a tekstove objavljuje na engleskom i mađarskom. Radi se o nastavku obračuna mađarskog premijera Viktora Orbana s institucijama EU: već prvog dana agencija V4 „razotkrila“ je vezu između EPP-a i filantropa Georgea Sorosa, kojeg radikalna desnica predstavlja kao svog arhineprijatelja.

„Ovi su izbori važni zbog konteksta. Kontekst je jako drugačiji nego 2014. godine. Prije pet godina riječ Brexit nije postojala. Drugačija je i situacija u SAD-u, gdje je za predsjednika izabran Donald Trump. Promijenili su se i naši odnosi s Rusijom, s Vladimirom Putinom, koji nije isti Putin kao prije pet godina. Također, tu su i pitanja odnosa s Kinom i situacije na sjeveru Afrike. Sve su to važna pitanja o kojima ovisi kako će se EU razvijati – ili se neće razvijati – u narednih pet godina“, sumirao je situaciju Jamie Duch Guillot, glasnogovornik Europskog parlamenta.

Naglasak na opasnost od „vanjskog neprijatelja“ u razgovoru s novinarima stavio je i predsjednik Europskog parlamenta Antonio Tajani. Za njega, doduše, problem Europe nije Washington, gdje stoluje američki predsjednik koji je EU javno označio kao neprijatelja SAD-a, već Kina. „Mi želimo biti prijatelji SAD-a. Problem SAD-a nije Europa, već Kina. Imamo zajednički problem, a to je problem kineskih trgovačkih praksi“, tvrdi Tajani.

Komentari:

No comment.

Šutnja

Top teme

 

Trach

Promo

Kolumna