Imaju li bh. Hrvati strah od ‘građanske’ BiH?

Nekoliko medija je već objavilo senzacionalnu vijest kako Njemačka i Turska pripremaju tzv. građanski model državnog ustroja Bosne i Hercegovine. Također se navodi kako se Hrvatska, kao najmlađa članica Europske unije, protivi takvom rješenju, čija bi primjena imala katastrofalne posljedice za Hrvate u Bosni i Hercegovini.



Piše: Ivan O./herzegovina.in/



Iako pojedini hrvatski mediji pokušavaju zastrašiti bh. Hrvate te na taj način isprovocirati nacionalnu homogenizaciju, teško je povjerovati da bi Njemačka zagovarala tzv. bosanski unitarizam. Europska unija je svjesna da je Bosni i Hercegovini potreban kompromis građanskog i etničkog, pa je za pretpostaviti da bi eventualno rješenje trebalo ići u tom smjeru, pri čemu će promjene izbornog zakona biti važan korak u stvaranju funkcionalne države.

Ovdje se postavlja pitanje što se u BiH smatra pod pojmom “građanska država”.

Mnogi bh. Hrvati još uvijek imaju PTSP od centralističke Jugoslavije te zbog toga smatraju da Bosna i Hercegovina kao građanska država zapravo označava unitarističku i centralističku državu, u kojoj će dominirati najbrojniji etnički kolektiv. To znači u praksi: Bosna i Hercegovina kao nacionalna država Bošnjaka, u kojoj bi Srbi i Hrvati bili svedeni na razinu nacionalne manjine. Bošnjaci, s druge strane, postavljaju logično pitanje: zašto bi Hrvati s 15% ukupnog broja stanovništva imali trećinu vlasti u svojim rukama?

Besmisleno uspoređivanje sa Švicarskom i Belgijom

Glavni problem Bosne i Hercegovine je nepostojanje kohezivnih faktora koji bi tri naroda održali u toj državi koju jedni (2/3) doživljavaju kao nametnutu, a drugi (1/3) je žele pretvoriti u nacionalnu državu. Stoga ovi prvi drže da je federalizacija jedini model dugoročnog opstanka Bosne i Hercegovine. Da bi ovaj model opravdao, često se dvosmisleno koriste primjeri Švicarske i Belgije. No, Švicarska i Belgija su neprimjenjivi na BiH. Švicarska naime nije “višenacionalna” država već konfederacija kantona, čiji građani dijele zajednički švicarski nacionalni identitet. Belgija je organizacijski najsličnija BiH, ali ni u Belgiji ne postoje etničke kvote.

Problem Bosne i Hercegovine je taj što veliki dio stanovništva etničku pripadnost poistovjećuje s nacionalnom te ne uviđa razlike između ta dva identiteta. U skladu s tim, ako živiš u Bosni i Hercegovini i ako se ne deklariraš kao Hrvat, Srbin ili Bošnjak – ti si građanin drugog (ili pak trećeg) reda. Građanska država bi načelno trebala poštovati svačije pravo da se izjasni kako želi, ali na temelju tog izjašnjavanja nitko ne bi mogao imati određene političke privilegije, koje su, kako smo mogli primijetiti, u BiH nemilosrdno iskorištavane.

Razlika između građanske i etničke države

Lažno predstavljanje ne samo ljudi nego i država čini neophodnim podsjetiti se na razlike između građanske i etničke države. Građanska država je ona u kojoj svi građani, bez obzira na nacionalnost, imaju ista prava.

Etnička država pak, kako joj i ime govori, nastoji da nacionalno homogenizira svoje stanovništvo, dajući apsolutnu prednost samo jednoj etničkoj grupi. Iako se i takve države paze da iz ustava i ostalih zakonskih obrazaca ne izbace odrednicu „građanska“, potiskivanje drugih naroda i njihovih nerazdvojnih atributa (kao što je npr. jezik) čine ih zapravo etničkima.

Ponekad se to postiže stvaranjem novih jezika ili jezičnih izričaja koji bi nas pod svaku cijeni trebali razlikovati od “onih tamo”. Često se do nacionalno homogenih država može doći i manje suptilnim sredstvima od “kulturne politike” tako što se određeni teritoriji etničkim čišćenjem isprazne od “nepoželjnih” naroda koji su do tada tu živjeli. Je li to slučaj, lako se može utvrditi jednostavnim uspoređivanjem statističkih podataka o etničkoj strukturi prije i nakon rata. Da bi se utvrdila prava istina i izbjeglo falsificiranje stvarnosti, nužno je ponekad poslužiti se ovom jednostavnom metodom.

Nacionalno homogene države, u kojima se, usput rečeno, slave promotori i akteri etničkog čišćenja, često se proglašavaju građanskim i demokratskim, no stvarnost je ipak malo drugačija.

Sudeći po određenim napisima, što god da se u BiH pokuša promijeniti – potencijalni je razlog za rat. Dakle, najbolje bi bilo da se ništa i ne radi te da BiH tapka na mjestu i sljedećih 200 godina i da EU i Amerikanci šalju pare kako se Balkanci ne bi opet genocidno poubijali.

Ni Dragan ni Mile ni Bakir…

Mi sebi često utvaramo da je Bosna i Hercegovina najspecifičnija zemlja na svijetu. Oni koji to misle očito nikad nisu ni izašli iz Bosne i Hercegovine. Bosna i Hercegovina ni po čemu nije specifična, osim po rekordnoj disfunkcionalnosti.

Hoće li Bosna i Hercegovina biti građanska država? Neće. Je li to zbog Bakira / Dragana / Mile? Nije.

Dokle god više od 80% stanovništva Bosne i Hercegovine čine ne- i poluobrazovani galamdžije koji nikad nisu napustili vlastiti kvart ili ulicu, a kamoli grad – Bosna i Hercegovina će ostati kvazi-europska vukojebina koja Europljanima služi za eksperimentiranje i proučavanje.

Komentari:

No comment.

Mirotvorac

Top teme

Trach

Promo

Kolumna