SKANDALOZNO: Udruzi nevjeste Borjane Krišto 100 tisuća maraka

Dugogodišnja predsjednica Udruge Hrvatska žena Livno, koja je samo prošle godine inkasirala 100 tisuća maraka od Vijeća ministara, a primala je sredstva i od drugih razina vlasti je ni više ni manje nego nevjesta Borjane Krišto(djevojački Krželj), piše Dnevni list od subote.

Opširnije...

"Oči će zasuziti na spomen Hercegovine, ali ovdje živimo kao ljudi"

Često iz Hrvatske i BiH u Njemačku dolaze Hrvati, novi hrvatski iseljenici, pa se žale kako im tamošnji Hrvati ne žele pomoći. Ignoriraju ih, čak i ponižavaju, predbacuju kako su došli ne znajući gdje dolaze. Obitelj Olivera Cvitkovića tvrdi drugačije.



 „Zahvaljujući odlascima nedjeljom na svetu misu i upoznavanjem divnih ljudi koji su nam prišli i pozvali nas na druženje u prostorije Hrvatske katoličke misije, pa i u svoje domove i ponudili bilo kakvu pomoć, odlučili smo ostati u Hagenu“, kaže Oliver Cvitković.

On je sa suprugom Anom i sinom Lukom, prije godinu i pol iz Mostara došao u Hagen.
 
„Odlučili smo tu ostati, jer kad odeš od svog doma i netko te dočeka kao da si njegov rođeni brat, kad ti netko koga poznaješ tek nekoliko mjeseci za rođendan spremi iznenađenje, dijete vodi liječniku, pobrine se kao da se brine o sestrinom djetetu, kad ti netko ponudi svoj auto i još puno toga, što onda više tražiti od tuđine“, kaže iskreno Ana, ističući kako je ta tuđina za samo godinu dana postala njihov dom.

Ana priznaje kako nije bila najsretnija kad je suprug dobio posao Hagenu, pogotovo jer su u Mostaru imali dobro plaćen posao, obiteljski obrt. Trebalo je dobro razmisliti. „Odvagnuli smo moguće dobitke i gubitke koji nas čekaju u jednoj potpuno nepoznatoj sredini. Ali, znali smo da ne možemo puno izgubiti jer se uvijek možemo vratiti“, kaže Oliver, po struci grafički dizajner.

Otišao je kod sestre i zeta koji su već godinu dana živjeli u malom mjestu pored Nürnberga, a istoga dana po dolasku je dobio poziv od jedne njemačke tvrtke iz Hagena. Htjeli su da dođe na razgovor za posao. „Nisam ni znao gdje se taj grad nalazi”, smije se Oliver.

U vrijeme Domovinskog rata, bio je neko vrijeme s roditeljima u Njemačkoj i tu išao u školu, pa mu njemački jezik nije bio potpuno stran. „Prvi komentari naših najbližih bili su: „Gdje ćeš tako daleko, zašto baš sjever Njemačke? Čak me i supruga krivila što sam se tako daleko javljao na natječaje. I sâm sam se pribojavao tmurnog i kišnog sjevera Njemačke. Nije to lako prihvatiti nakon 300 sunčanih dana u Hercegovini“, iskren je.

Ipak, otišli su s namjerom da ostanu tek neko vrijeme, a onda se presele bliže sestri u Nürnberg ili rodbini u Stuttgart. Ali, naposljetku su ostali u Hagenu, našli prijatelje i ljude koji su im uvijek spremni pomoći. „Uvijek ćemo se vraćati u svoju Hercegovinu. Uvijek će oči zasuziti na spomen nje. Ali, svjesni smo kako mladi ljudi napuštaju svoje domovine, a razlozi im nisu isti. Mi smo zahvalni Bogu jer naš razlog nije bio „trbuhom za kruhom”. Onima kojima to jest, poručujemo da se ne boje i da se isplati svaka prolivena kap znoja. Jer, život dostojan čovjeka to zaslužuje“, kaže Oliver.

Više o priči Olivera Cvitkovića i njegovoj obitelji čitajte u aktualnom tiskanom izdanju Fenix Magazina koji se nalazi na svim značajnijim prodajnim mjestima u Njemačkoj, Švicarskoj, Austriji i Luksemburgu…

Tisućljetna tradicija tetoviranja bosanskih Hrvatica

Tradicija tetoviranja ruku bosanskih Hrvatica izumire s posljednjim nositeljicama toga starog običaja. Neke od njih se još uvijek živo sjećaju kad su kao djevojčice tetovirane i tako bile uvedene u svijet odraslih, piše DW.

Opširnije...

Topić pozvao Napretkove stipendiste da ne odlaze iz BiH

Sedamanest studenata iz cijele Bosne i Hercegovine potpisalo je u petak na prigodnoj svečanosti u sarajevskom Kamernom teatru ugovor o stipendiranju za školsku 2016./2017. godinu s Hrvatskim kulturnim društvom Napredak. Na natječaj koji je Društvo raspisalo potkraj prošle godine, prijavilo se 214 studenata koji studiraju u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Srbiji.

Opširnije...

Zdenko Andabak oslobođen optužbi za ratni zločin

Sud BiH je nepravomoćnom presudom oslobodio Zdenka Andabaka za ratni zločin počinjen 1993. godine u livanjskom selu Grborezi, kada su ubijene dvije osobe, a jedna ranjena.

Opširnije...

'Ko je dobio, dobio je: Prvo malo meni, pa još malo meni, pa opet meni, može li još meni

Vijeće ministara prošle je godine izdvojilo 1.208.000 maraka za projekte institucija kulture u BiH, a glavnina „hrvatskih“ sredstava otišla je u smjeru koji se nimalo ne sviđa brojnim institucijama koje smatraju da su oštećene prilikom davanja, kao i da je Hercegovina isforsirana ispred Bosne, objavio je današnji Dnevni list.

Opširnije...




No comment.

Europski put

Top teme

Trach

Promo

Kolumna