Ratifikacija sporazuma Tuđman-Izetbegović je formalnost - primjenjuje se već skoro 13 godina

U uvodnom dijelu Ugovora, kao jedno od načela, navedeno je poštivanje nepromjenjivosti međunarodno priznatih granica. Ugovorom je utvrđeno da je zajednička državna granica određena na temelju graničnog stanja u vrijeme prestanka postojanja SFRJ 1991. i uzajamnog priznanja dviju država iz 1992..."

 


Ugovor o državnoj granici između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine iz 1999., sada nazivan 'Sporazum Tuđman-izetbegović', u to vrijeme ocijenjen je ustavnom osnovom za donošenje Zakona o potvrđivanju Ugovora o državnoj granici između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Ratifikacija tzv. sporazuma Tuđman-Izetbegović bit će jedno od najvažnijih, neriješenih pitanja između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine.

Granice odvije državne oprema nekadašnjim republičkim

Hoće li sporazum ratificirati hrvatska vlada, odnosno Sabor Republike Hrvatske, teško je ocijeniti. Hrvatski premijer Zoran Milanović, može se kazati, već je dignuo ruke od ratificiranja najavljujući kako će za isto trebati dvotrećinska većina u Saboru. S obzirom da se ratificiranju protivi oporbeni HDZ kao i druge manje stranke, ta točka dnevnog reta mogla bi proći s glatkim 'PROTIV'. I od strane službene BiH postoje uvjeti: tvrdi se da su Veliki i Mali Školj bh. teritorij, uvjetuje se (ne)izgradnja Pelješkog mosta, a zahtjeve ima i predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, tražeći rješenje "problema" područja na Uni, kod Hrvatske Kostajnice na hrvatskoj strani i Kostajnice na području RS-a, odnosno BiH. (Puno pojedinosti oko ratificiranja sporazuma Tuđman-Izetbegović, iz svog kuta, u svojoj kolumni kazao je prof. dr. Slaven Letica koju također možete pročitati na našem portalu u rubrici 'Kolumna')

Ipak dobro je naglasiti nekoliko golih činjenica koje se spominju u tom, za obje države, važnom dokumentu:


1. "Ugovor o državnoj granici između RH i BiH nastavak je težnji RH za razvijanjem i unaprjeđivanjem bilateralnih odnosa s BiH, te je posebice važan za uređivanje svih pitanja vezanih uz određivanje državne granice..."
2. "Ugovor se privremeno primjenjuje od dana potpisivanja te se istim utvrđuje granica između RH i BiH..."
3. "U uvodnom dijelu Ugovora, kao jedno od načela, navedeno je poštivanje nepromjenjivosti međunarodno priznatih granica, te se potvrđuju odredbe Općeg okvirnog sporazuma za mir u BiH (Pariz, prosinac 1995.) i mišljenje br. 3 Arbitražnog povjerenstva Konferencije o bivšoj Jugoslaviji (tzv. Badinterova komisija). Ugovorom je utvrđeno da je zajednička državna granica određena na temelju graničnog stanja u vrijeme prestanka postojanja SFRJ 1991. i uzajamnog priznanja dviju država iz 1992..."

Dva predsjednika država sklopila su sporazum o međudržavnoj granici te je nejasno kakvu ulogu u tom "problemu" želi predsjednik jednog entiteta u BiH, Milorad Dodik, koji sve glasnije upozorava da neće dopustiti ratificiranje sporazuma jer drži da je granica RS-a s Hrvatskom rijeka Una, dok je to i područje u njenom priobalju, i to u korist Hrvatske. Još veću bojazan kod nepovjerljivih HDZ-ovaca u Hrvatskoj stvaraju njegova prizivanja "odcjepljenja Srpske", čime bi, faktički, doveo u opasnost dio hrvatskog područja. Međutim, potpuno je jasno da "granica na Uni" nije bila granica nekadašnje dvije jugoslavenske republike, pa tako danas ni dvije suverene države.

 

Nije traženo mišljenje HHI-ja

Da je želja dva predsjednika za što boljim odnosima dvije zemlje bila veća i od opreznog traženja stručnog mišljenja svjedoči i ravnatelj Hrvatskog hidrografskog instituta.
Ravnatelj Hrvatskog hidrografskog instituta doc.dr.sc. Zvonko Gržetić za magazin Republika naglasio je da su sve granice Republike Hrvatske na moru, pa tako i granica s Bosnom i Hercegovinom, ucrtane temeljem ugovora i njima danim koordinatama, a koji su nastali temeljem odluka tadašnjih relevantnih političkih čimbenika. "Morska granica Republike Hrvatske s BiH iscrtana je po koordinatama sukladno izravnom zahtjevu Ureda predsjednika Franje Tuđmana i kao takva predana natrag Uredu predsjednika.

U tehničke i političke pregovor s Bosnom i Hercegovinom oko granice na moru, Hrvatski hidrografski institut nije bio, niti u jednom trenutku, uključen niti konzultiran", kazao je za Republiku doc.dr.sc. Zvonko Gržetić.  Upravo zbog osjetljivosti ovog neriješenog pitanja između dvije zemlje, istom se treba temeljito i diplomatski pristupiti, kako je to kazao nekadašnji šef hrvatske diplomacije Mate Granić. I to obje države. (REPUBLIKA)

Komentari:

No comment.

Birači, prasići, jagnjići

Top teme

 

Trach

Promo

Kolumna