State Department: Nastavlja se diskriminiranje vjerskih grupa u BiH

Od ukupno 209 napada na vjerske službenike i objekte policija je identificirala odgovorne za 73, a sudovi su procesuirali 23 slučaja.



Američki State Department objavio je u godišnjem izvješću o vjerskim slobodama u Bosni i Hercegovini za 2018. da manjinske vjerske grupe na određenim područjima nastavljaju prijavljivati napade na vjerske objekte i službenike te diskriminaciju lokalnih vlasti u vezi s korištenjem vjerske imovine.

"Od ukupno 209 napada na vjerske službenike i objekte, koje je Međureligijsko vijeće registriralo od 2010, policija je identificirala odgovorne za 73 napada, a sudovi su procesuirali 23 slučaja. U godišnjem izvješću Međureligijskog vijeća se navodi da je od 1. studenog 2016. do 31. prosinca 2017. zabilježeno 11 napada na vjerske objekte, sedam na imovinu Islamske zajednice, tri na groblja Srpske pravoslavne crkve te jedan napad na imovinu Katoličke crkve."

U Bosni i Hercegovini živi 3,9 milijuna stanovnika, od čega su, po popisu stanovnika iz 2013, 51 posto muslimani, 31 posto pravoslavci, 15 posto katolici te približno 1.000 Jevreja.

Islamska zajednice bez ugovora

U izvješću State Departmenta podsjeća se na presudu Europskog suda za ljudska prava iz 2009. u predmetu "Sejdić–Finci", prema kojoj se Ustav Bosne i Hercegovine mora izmijeniti na način da članovima svih vjerskih i drugih manjina omogući kandidiranje za državno Predsjedništvo i izbor u Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine.

Predsjedništvo Bosne i Hercegovine, naglašava se, nije odobrilo ugovor, usuglašen 2015, između države i Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini.

Prošle godine članovi Predsjedništva iz reda hrvatskog i srpskog naroda odbili su staviti to pitanje na dnevni red sjednica bh. Predsjedništva zbog sporova o predloženom tekstu sporazuma, piše u dokumentu.

Upozorava se i na primjedbe predstavnika Katoličke crkve da od lipnja 2016. nije održan sastanak Zajedničke komisije za provedbu konkordata sa Svetom Stolicom zbog uočenog nedostatka interesa vlasti.

Raniji sporazumi koje je ta komisija postigla, uključujući zakon o vjerskim praznicima, još nisu provedeni.

Uskraćivanje nastave djeci u RS-u

U prosincu prošle godine dužnosnici Srpske pravoslavne crkve izvijestili su da vlasti nisu poduzele nikakve korake kako bi uspostavile Komisiju za provedbu ugovora države s tom vjerskom zajednicom.

U izvješću se ukazuje i na upozorenja funkcionera manjinskih vjerskih grupa da vlasti na svim nivoima i dalje diskriminiraju te grupe u korištenju vjerske imovine te izdavanju odobrenja za nova vjerska dobra.

U dokumentu se upozorava i na izvješća nevladinih organizacija da su odredbe zakona o vjerskom obrazovanju djece povratnika ostale neuređene, naročito u segregiranim školskim sustavima, "često po nalogu viših državnih tijela, koja nastoje ometati proces".

"Roditelji više od 500 bošnjačke djece koji su se vratili u svoje predratne domove u nekoliko zajednica u entitetu Republika Srpska nastavili su bojkotirati javne škole već šestu godinu. Umjesto toga odlučili su poslati svoju djecu u alternativne škole organizirane u prostorijama upravnih zgrada međunarodne zajednice i po programu Ministarstva obrazovanja [entiteta] Federacija Bosne i Hercegovine", piše u izvještaju.

Vlasti su, ističe State Department, nastavile selektivno provoditi prava vjerskih grupa u područjima u kojima su te grupe predstavljale vjerske manjine.

Ti pripadnici vjerskih manjina prijavili su diskriminaciju zbog pristupa obrazovanju, zapošljavanju, zdravstvenoj zaštiti i drugim socijalnim uslugama.

Nasilje, uznemiravanje i vandalizam

Nevladine organizacije izvijestile su da su predstavnici manjinskih zajednica u Livanjskom kantonu, u općinama Drvar, Bosansko Grahovo i Glamoč, bili diskriminirani, naročito kad je riječ o pristupu obrazovanju na maternjem jeziku i zapošljavanju u javnim poduzećima.

Čelnici zajednica također su rekli da lokalne vlasti i dalje diskriminiraju kad je riječ o pružanju policijske zaštite i istraživanju prijetnji nasiljem, uznemiravanjem i vandalizmom.

Međureligijsko vijeće Bosne i Hercegovine ističe da se napadi na vjerske službenike i imovinu tretiraju kao jednostavne krađe ili vandalizam, a ne kao zločin iz mržnje.

U dokumentu State Departmenta navodi se i da je Skupština Kantona Sarajevo 6. ožujka ove godine ukinula odluku o imenovanju osnovne škole u mjestu Dobroševići po, kako piše u izvješću, "ustaškoj ličnosti iz Drugog svjetskog rata" Mustafi Busuladžiću, ali odluka je do kraja godine ostala neizvršena.






(Izvor: RSE/Agencije)

Komentari:

No comment.

Šutnja

Top teme

 

Trach

Promo

Kolumna