KONJIC: Metak iz Titovog tunela putuje u 50 zemalja, otvara se novi pogon

"Pola Konjičana radi u Igmanu, a druga polovica živi od Igmana", riječi su velikog konjičkog putopisca Zuke Džumhura koje i danas odjekuju gradom koji spaja Bosnu i Hercegovinu. Od rata na ovamo, istina je, radnici Igmana nikada nisu više proizvodili, a tvornica nije više izvozila širom svijeta.

 


Veliki razvoj namjenske industrije u našoj zemlji rezultat je velikih poslovnih rezultata tvrtke koja se bavi proizvodnjom streljiva. Na vrhu liste, najveći proizvođač u BiH, tvornica Igman koja je u vlasništvu Vlade Federacije BiH, odnedavno je počela od svog profita širiti i razvijati proizvodnju. Tako se konjički proizvodni gigant priprema za puštanje u rad novog pogona za proizvodnju pištoljskog streljiva.



Dobit ostaje u tvornici




Povod posjete Igmanu bilo je otvaranje novog pogona u kojem strojarski inžinjeri i tehničari, kako su se novinari Klixa uvjerili, vrše tehničke provjere mašina koje bi već od svibnja trebale raditi u svom punom kapacitetu.

Armin Sarajlić, izvršni direktor za marketing u Igmanu, govori im kako je Igman prije dvije godine, zahvaljujući namjerama većinskog vlasnika Vlade FBiH u dogovoru sa ostalim vlasnicima, donio odluku da svu dobit koju ostvaruje zadržava u poduzeću radi budućih investiranja.

"Tako je Igman ove godine, za 69. godišnjicu tvornice otvorio pogon proizvodnje pištoljskog streljiva gdje im je isporučena oprema od proizvođača iz Belgije za streljivo 9x19 čiji će godišnji kapacitet biti 50 milijuna komada. U travnju očekujemo ostatak opreme za tu proizvodnu liniju koja se odnosi na kompletiranje streljiva i barutno punjenje. Ovaj pogon će zaposliti minimalno stotinu novih radnika", rekao je Sarajlić.


U dijelu tvornice gdje je smješten novi proizvodni pogon zatekli su novinare radnike za mašinama koje prave čahure, vrše optičku kontrolu, peru čahure, frezuju... Jedan od radnika pojašnjava kako jedna mašina može proizvesti oko 60.000 čahura 9x19 za osam sati rada.

Gotovo pet kilometara od zgrade uprave i samog ulaza u tvornicu, dolazi se do Titovog tunela, mjesta koje u potpunosti oslikava uspjeh Igmana. Radnici u ovom impozantnom objektu u jednom danu proizvedu od 400 do 500 tisuća metaka.

Podsjećamo, ova građevina u Konjicu trebala je služiti za spas predsjedništva i izvršne vlasti Jugoslavije u slučaju nuklearnog napada. Dugo je niko nije koristio, a od prije nekoliko godina Vlada FBiH ustupila je Igmanu na korištenje.

Oko 300 metara dubine ispod površine zemlje srećemo stotine radnika. Sa slušalicama u ušima zbog buke mašina, koja je i nas brzo stigla, nisu se mnogo obazirali na nova lica u njihovom radnom prostoru. Dužinom kompletnog tunela svjedočimo kako svaki komad municije prođe kroz stotine ruku dok ne završi u limenom pakovanju.

U obilasku dijela u kojem se vrši laboracija metka, kontroliranje i pakiranje, nije teško ne primijetiti kako žene vode glavnu riječ.

Nadležni u tvornici kasnije otkrivaju kako je u Igmanu zaposleno 70 posto žena.

"Na većini poslova koji nisu fizički teški, gdje treba malo više koncentracije i preciznosti, rade žene. Ipak su dame za te poslove malo skoncentriranije tako da je omjer radne snage u njihovu korist", govori Sarajlić.

Inače, u Igmanu je zaposleno 1.176 radnika, a ovaj broj povećava se svake godine.

Sarajić ističe kako su bolji dani za konjičku tvornicu krenuli od 2012. godine kada je počela ugovarati bolje poslove i kada su se počela otvarati nova tržišta.

"Igman je prve velike ugovore uspješno realizirao, što je bio preduvijet za nastavak suradnje sa određenim destinacijama. To se sve reflektira danas. Igman je vratio staru slavu ili položaj na tržištu koju je ranije imao i danas je jedan od velikih proizvođača streljiva u svijetu. Našao je svoje mjesto među velikim silama koje sve svoje potrebe mogu naći ovdje kod nas, u smislu streljiva koja je potrebna za njihove oružane snage", kaže Sarajlić.

Osjetljivost industrije ne dozvoljava Igmanu da otkriva s kojim zemljama surađuje. Iz Uprave tvornice kažu kako informacije o krajnjim destinacijama i tržištima iz Igmana nikada neće izaći.



Gdje smo došli, tu smo i ostali



Međutim, kako se nova tržišta stalno otvaraju potvrdila je Mirsada Kadić, rukovoditelj službe prodaje u Igmanu.

"Nova tržišta uvijek postoje. S obzirom na to da je prisutna velika konkurencija, morate uložiti velike napore da biste se pojavili na nekom tržištu. Mi smo proteklih godina počeli osvajati nova tržišta i tamo gdje uspijemo doći, pokušavamo se pokazati na najboji način. Dobra strana je to što se za Igman posljednjih nekoliko godina pročulo, pogotovo zbog kvaliteta koji ispunjavamo. Kod nas nema podjele na dobro i loše streljivo. Svo streljivo mora zadovoljavati standarde koji su postavljeni te se sukladno tome ponašamo. Kada imate dobru kvalitetu, onda za vas i drugi čuju i počinju vam se javljati. Nedavno smo bili na sajmu u Emiratima gdje su nam dolazili kupci iz raznih zemalja, prije svega upućujući nam komplimente. Dobro smo se pročuli i dobro kotiramo, a mnogi nas ubrajaju među prve proizvođače streljiva u svijetu. Svaka prilika koja nam se ukaže, mi je iskorištavamao. Zemlje u koje smo uspjeli kročiti, nastojimo zadržati. Gdje smo došli, tu smo i ostali. Trudimo se ne gubiti teritorije jer konkurencija je uistinu velika i služi se svakakvim metodama. Mi se služimo samo metodom solidnog marketinga, a najboljeg kvaliteta", istaknula je Kadić.

Kao vodeća tvrtka u namjenskoj industriji, iz Igmana ističu kako su spremni odluke većinskog vlasnika provoditi u djelo.

Malo je tvornica u svijetu koje na istom mjestu, u istom trenutku, mogu proizvoditi standardno streljivo koju koriste NATO snage te nestandardno streljivo. Igman to uspijeva već godinama, a godišnji kapacitet tvornice je 140 milijuna komada streliva malog kalibra te do deset milijuna komada streljiva 12x7.

Sarajlić ističe kako je kvalitet potpis Igmana, ali kako se on u svakom trenutku mora održavati.

"Igman je ipak vojna tvornica i svi standardi tvornice su implementirani i naslijeđeni iz bivše Jugoslavije. Bili su to jako rigorozni standardi gdje se najviše vodilo računa o kontroli kvaliteta. Upravo ono što je Igman održalo i pomoglo mu da nađe svoje veliko mjesto na tržištu je kvalitet. Međutim, ukoliko se svakog trenutka ne radi na tom kvalitetu, sutra vrlo lako možemo upropastiti sve što smo postigli. Za Igman nije bilo teško da usvoji norme i standarde koje zahtijevaju ISO standardi. Prošle godine smo certificarli dva nova standarda - standard i zaštita na radu i zaštite okološa te recetificirali smo standard upravljanja kvalitetom koji smo imali odranije. U budućnosti želimo širiti certifikaciju u smislu usvajanja novih standarda, kao i u smislu NATO certifikacije našeg streljiva", otkriva Sarajlić.

Namjera Vlade FBiH jeste da dobit Igmana i dalje ostaje u tvornici kako bi se išlo u nova zanavljanja, investiranja i širenja kapaciteta. Konjički gigant svake godine zapošljava nove strojarske inžinjere te krči svoj put modernizacije novih proizvodnih linija.

Slika sposobnih i discipliniranih radnika iz Konjica, odgovornih za veliki uspjeh Igmana, obišla je svijet. Uz dobar glas i vješte ruke, Igman danas izvozi streljivo u 50 zemalja na pet kontinenata. Svakim danom posao se razvija u Igmanu, a dok je Igmana, za Konjičane "nema zime".

(Izvor: Klix.ba)

Komentari:

 

No comment.

Neutralnost

Top teme


 

 

Trach

Promo

Kolumna