Poplava 'fejk' robe i brendova na tržištu skočila na 509 milijardi dolara vrijednosti

Količine proizvoda krivotvorenih robnih marki i brendova na svjetskim tržištima povećale su se između 2013. i 2016. za gotovo 50 milijardi dolara, utvrdila je Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) u najnovijem izvješću o trgovini piratskom robom, piše Novac.hr.



- Rastući trendovi u trgovini krivotvorenim i piratskim robama temelje se na podacima o carinskim zapljenama za 2016. od 509 milijardi dolara ili 3,3 posto svjetske trgovine, što je povećanje u odnosu na istovjetni pokazatelj za 2013. od 2,5 posto svjetske trgovine, odnosno 461 milijardu dolara – navodi se u izvješću OECD-a.

Najveći udio među piratskim proizvodima ima obuća (22 posto), zatim slijede odjeća (16 posto), proizvodi od kože (13 posto), elektronika (12 posto) i satovi, koji u svjetskoj ponudi 'lažnjaka' zauzimaju sedam posto. Među deset grupa robe s najvećim udjelom krivotvorina su i medicinska oprema i igračke.

Budući je OECD svoju analizu načinio zajedno s Uredom za intelektualno vlasništvo Europske unije, u izvješću se skreće pozornost na činjenicu da je udio krivotvorene robe u ukupnom uvozu Europske unije iz zemalja izvan Unije porastao s pet posto u 2013., na 6,8 posto u 2016.. Taj udio, napominje se u izvješću, ne obuhvaća trgovinu 'lažnjacima' koji su proizvedeni unutar EU, kao ni piratsku robu koja je plasirana u internetskoj prodaji.

Većina krivotvorina pokupljenih u carinskim provjerama, prema OECD-u, potječe iz Kine i Hong Konga. Ostali glavni izvori porijekla 'lažnjaka' su Ujedinjeni Arapski Emirati, Turska, Singapur, Tajland i Indija.

Zemlje koje su u 2016. najviše pogođene krivotvorenjem bile su SAD, čije su marke ili patenti oštećeni pokušajima prodaje 24 posto oduzetih lažnih proizvoda, slijede Francuska, Italija i Švicarska, svi iznad deset posto.
- Sve veći broj tvrtki u Singapuru, Hong Kongu i gospodarstvima u nastajanju kao što su Brazil i Kina također postaju mete krivotvoritelja – napominje se u izvješću.

Kao čimbenika koji doprinose rastu prometa krivotvorina, OECD navodi nedovoljne provjere malih pošiljki robe, blage kazne za sudionike u prometu takve robe i propise u zonama slobodne trgovine koji, ističe Organizacija, pogoduju plasmanu 'lažnjaka' na tržište. I razvoj on-line trgovine, dodaje se, pridonosi razvoju tržišta krivotvorinama.

Među 15 zemalja iz kojih porijeklo vuče najveći dio zaplijenjenih krivotvorina samo je jedna iz Europe, Sjeverna Makedonija koja je u to društvo ušla 2016. godine.

 

 

/Republikainfo.com/

 

 

Komentari:

 

No comment.

Neutralnost

Top teme


 

 

Trach

Promo

Kolumna