Pad nezaposlenosti plod je demografskog kolapsa

Dugotrajna nezaposlenost ostala je visoka i iznosi 82 posto ukupne nezaposlenosti. Nezaposlenost mladih pala je za sedam posto u odnosu na 2017. godinu te iznosi 38,8 posto, što je djelomično moglo biti posljedica nastavka emigracije. Gotovo svaka četvrta mlada osoba nije bila ni u radnom odnosu niti u obrazovanju i osposobljavanju, stoji u izvješću



U Bosni i Hercegovini je došlo do neznatnog povećanja zaposlenosti (0,8 posto) u 2018. godini, a stopa zaposlenosti (15-64 godine) povećala se na 44 posto. Međutim, ovo povećanje je više rezultat značajnog pada broja radno sposobnog stanovništva (zbog zajedničkog učinka niskih stopa plodnosti i iseljavanja) nego od stvarnog stvaranja radnih mjesta.

Ove rečenice nisu umjetnički dojam autora ovog teksta ili bilo koga drugog nego ocjena Svjetske banke i Institut za međunarodne ekonomske studije iz Beča objavljenih u izvješću “Trendovi tržišta rada na zapadnom Balkanu u 2019.“. Dakle, ono na što je i Dnevni list upozoravao posljednjih godina, ali i brojni bh. ekonomski stručnjaci, prepoznaju i najrelevantnije svjetske institucije što samo još jednom potvrđuje lažnu sliku zemlje koju žele “progurati” naše vlasti. Ili su ipak u pravu, uistinu su u posljednjih četiri, pet godina povećali zaposlenost – u Njemačkoj, Irskoj, Švedskoj…


Poražavajući podaci



– Nezaposlenost je pala na 18,4 posto, dosegnuvši povijesno nisku razinu, što je samo djelomično zbog povećanja zaposlenosti, ali i smanjenja broja radno sposobnog stanovništva i povećanja neaktivnosti. Dugotrajna nezaposlenost ostala je visoka i iznosi 82 posto ukupne nezaposlenosti. Nezaposlenost mladih pala je za sedam posto u odnosu na 2017. godinu te iznosi 38,8 posto, što je djelomično moglo biti posljedica nastavka emigracije. Gotovo svaka četvrta mlada osoba nije bila ni u radnom odnosu niti u obrazovanju i osposobljavanju, stoji u izvješću.

Dodaje se kako je unatoč povećanju, stopa aktivnosti i stopa zaposlenosti žena bila niska u usporedbi s većinom drugih zemalja u regiji, a zemlja je zadržala značajne rodne razlike u zapošljavanju. U 2018., radna mjesta su prvenstveno generirana u industriji i uslugama, ali su se smanjila u poljoprivredi.

– U proteklih desetak godina bilo je nekoliko promjena u Republici Srpskoj, dok je režim oporezivanja rada ostao nepromijenjen u Federaciji, također stoji u izvješću.

Ono što je još ranije izašlo u dokumentu Agencije za statistiku BiH jeste kako je procjena da u BiH trenutno živi tek oko 2,7 milijuna stanovnika, što samo još jednom dokazuje zbog čega se smanjuje nezaposlenost. Nažalost, masovni iseljavanje i dugogodišnji negativni prirodni priraštaj nikada do sada nisu alarmirali bh. vlastodršce da se trgnu iz višegodišnjeg sna i barem pokušaju mijenjati stvari. Upravo obrnuto, svojim odlukama kao da se trudu istjerati i one koje ostaju u zemlji.


Niži troškovi rada



U navedenom izvješću stoji i to kako su ukupni troškovi rada znatno su niži u zemljama zapadnog Balkana nego u EU, s izuzetkom njihovih najizravnijih konkurenata, a to su Bugarska i Rumunjska. U načelu, to je dobra vijest za konkurentnost zemalja zapadnog Balkana i trebala bi im dati prednost u privlačenju izravnih inozemnih investicija.

Međutim, poznato je kako u BiH nikada do sada nije došla neka velika investicije jer postdaytonska zemlja je sinonim za ekonomsku, političku i pravnu nesigurnost, korupcije, nepotizam, klijentelizam ili “zarobljenu državu”. Podaci Svjetske banke i Instituta za međunarodne ekonomske studije iz Beča pokazuju da su se u 2016. troškovi rada po satu (u eurima) kretali od oko 24 posto prosjeka EU u Crnoj Gori, do nešto više od petine u BiH i Srbiji, sedmine u Sjevernoj Makedoniji te oko desetine u Albaniji.

– Ipak, dva najizravnija konkurenta zemalja zapadnog Balkana u EU, Bugarskoj i Rumunjskoj, imaju vrlo slične ili čak niže troškove rada od nekih zemalja zapadnog Balkana, što bi moglo ugroziti tu prednost, navodi se.
(Izvor: Dnevni-list.ba)

Komentari:

No comment.

Šutnja

Top teme

 

Trach

Promo

Kolumna