Slovenija i Hrvatska su najmanje utjecajne članice EU-a

Nedavna analiza europskog “think-tanka” prema kojoj je Slovenija, uz Hrvatsku, jedna od članica EU-a s najmanje utjecaja i s malim potencijalom za sklapanje savezništava, u situaciji kad se EU dijeli na “nacionalne” koalicije pojedinih država, izazvala je u Sloveniji kritike na račun političke strategije, no ima i mišljenja da nepostojanje stalnih savezništava malim zemljama omogućuje fleksibilniju politiku u pojedinim situacijama.



Kako u ponedjeljak navodi slovensko “Delo”, istraživanje Europskog vijeća za vanjske poslove (ECFR), pod naslovom “Istraživanje koalicija u EU”, koje se bavilo međusobnim povezivanjem članica i prepletenošću njihovih zajedničkih interesa, pobudilo je veliko zanimanje slovenskih analitičara i politike. Ono je pokazalo da je Slovenija po tzv. “koalicijskom potencijalu” na niskom, 26. mjestu među 28 članica, s time da su iz nje plasirane Hrvatska i Cipar, a u odnosu na lanjsko istraživanje istog trusta mozgova preskočile su je Malta i Bugarska.

Slovenija očito u europskim integracijama ima marginalnu ulogu pa je velike države za partnericu odabiru samo u izuzetnim slučajevima kad se uklapa u njihove projekte, a na listi prvih potencijalnih partnerica je samo kod Austrije i Hrvatske, piše u ponedjeljak u komentaru ljubljansko “Delo”, ali dodaje da mali koalicijski potencijal manjih članica EU-a i nije tako loša stvar jer im omogućuje “fleksibilnost” kad je riječ o vanjskoj i drugim politikama.

Prema spomenutom istraživanju, u kojemu je sudjelovalo 877 eksperata iz vlada, parlamenata, sveučilišta i medija, samo Hrvatska, i u manjoj mjeri Austrija, imaju Sloveniju na listi prvih pet članica u kojima vide potencijalnog koalicijskog partnera u Europi, dok je Slovenija relativno nisko na popisu prioriteta većih i utjecajnijih članica, iako sebe vidi kao utjecajnu državu na području jugoistočne Europe s ambicijama da i dalje ostane u skupini međusobno najpovezanijih članica koje predvode u integracijama, a na čijem su čelu Francuska i Njemačka.

Slovenski stručnjaci koji su sudjelovali u tom istraživanju i anketi kao prioritete Slovenije koje joj otvaraju koalicijski potencijal naveli su zajedničku imigracijsku politiku, djelovanje eurozone, punu funkcionalnost jedinstvenog tržišta, dok politika prema klimatskim promjenama ili odnosi EU-a i Ruske Federacije nisu po njima visoko na listi kao pitanja koja daju koalicijski potencijal.

Osim toga, kao glavne partnere Slovenije svi su istakli Njemačku, Francusku, Italiju, Belgiju i Austriju.
Da male članice nisu veliki akteri na europskoj pozornici samo po sebi je razumljivo, a velika očekivanja brzo se sudare s realnošću, piše u komentaru slovenski dopisnik iz Bruxellesa Peter Žerjavič. On ističe da spomenuto istraživanje otvara pitanje koje moraju postaviti slovenski političari i planeri, u prvom redu o tome koristi li zemlja dovoljno svoje raspoložive resurse, manevarski prostor, postojeće kadrove i financijska sredstva kako bi povećala svoj utjecaj i koalicijsku sposobnost, kako ne bi i ubuduće ostala na “europskom repu” u odnosu na prijašnja velika očekivanja nakon ulaska u EU.

Analize glasovanja u europskim institucijama pokazale su u prošlosti da je Slovenija politički bliska državama kao što su Belgija i Irska, koje su znatno utjecajnije, a najveća teškoća za Sloveniju kao malu članicu je da prepozna svoj interes i da se jako angažira da taj interes i ostvari, piše Žerjavič te dodaje da se mali utjecaj Ljubljane već pokazao u slučaju nekih diplomatskih i drugih sporova, osobito u slučaju arbitraže o granici s Hrvatskom.
Slovenija je u Bruxellesu u zadnje vrijeme doživjela više teških udaraca, primjerice u sporovima s Hrvatskom oko vina teran i granične arbitraže, ali i u sporu s Austrijom oko zatvaranja schengenske granice zbog migranata, navodi Žerjavič.

Još kritičniji prema planerima domaće politike je slovenski analitičar i bliski suradnik nekih slovenskih europarlamentaraca Dragan Barbutovski, koji smatra da zemlja koja spada u skupinu manjih članica mora više učiniti na svojoj kompletnoj promidžbi i angažiranju svih resursa.

“Sloveniji je potreban nov model koordiniranja europskih politika kod kuće, a na europski parket mora početi izlaziti s inovativnim prijedlozima jer će samo tako osigurati mjesto u skupini najintegriranijih europskih nacija”, navodi Barbutovski, koji se zauzima za formiranje jakog tima koji bi na svim razinama vlasti osigurao kvalitetan pristup.

“Potrebno nam je i novo tijelo na razini predsjednika vlade, tijelo koje bi usklađivalo stajališta prema prijedlozima Europske komisije, koordinirajući rad između ministarstava i odgovarajućih vladinih službi jer je to do sada bila rak-rana slovenske politike”, navodi Barbutovski.


(Izvor: Lider/HINA)

Komentari:

No comment.

Neka jedu kolače

Top teme


 

Trach

Promo

Kolumna