I ovih izbora pola Hrvata nije glasalo: Hrvati ne žele glasati - Zašto?

Brojke su neumoljive te i dalje teško, ili bolje kazati nikako, ne prelaze 'kriznu' granicu od 50%. Ipak, ovih izbora najveća izlaznost zabilježena je u Ravnom (67%), Kreševu (54%), Širokom Brijegu (52,5%) i Prozoru Rami (50,3%), dok je najveći neodziv birača bio u Dobretićima (32%), Domaljevcu (35,4%) i Livnu (36,6%), piše Dnevni list.



Iako je na listopadske izbore izašlo nešto više od 53% posto birača u BiH, od njih registriranih 3.352.933, Hrvati se, moglo bi se kazati, i nisu posebno proslavili. Sva sreća što izborni zakon ne obvezuje poništavanje izbora ukoliko je odziv manji od polovice jer u većinski hrvatskim općinama redom se bilježi izlaznost manja od 50%. Čini se da je glasačka apstinencija najizraženija upravo kod najmalobrojnijeg naroda.

Ipak, usporedbom netom završenih Općih izbora i lokalnih izbora prije dvije godine, dolazi se do zaključka da se ipak dobar dio njih "probudio" i to najvjerojatnije zbog izbora hrvatskog člana u Predsjedništvu BiH. No, brojke su neumoljive te i dalje teško, ili bolje kazati nikako, ne prelaze 'kriznu' granicu od 50%. Ipak, ovih izbora najveća izlaznost zabilježena je u Ravnom (67%), Kreševu (54%), Širokom Brijegu (52,5%) i Prozoru Rami (50,3%), dok je najeveći neodziv birača bio u Dobretićima (32%), Domaljevcu (35,4%) i Livnu (36,6%).

Tradicionalno ispod polovice

Uspoređujući, za sada još neslužbene podatke Središnjeg izbornog povjerenstva (SIP) BiH o rezultatima za županijske skupštine s podatcima lokalnih izbora prije dvije godine, stanje u općinama gdje je većinski hrvatsko stanovništvo ove godine je ipak nešto bolje jer je zabilježen porast glasačkog odziva na biralište.

Primjerice, u Općini Posušje na lokalne izbore 2016. izašlo je 38,2% birača, dok je ove godine od registriranih 13.723 glasalo 5.896 ili 42,96%. Iako više, ipak ni polovica. U Grudama je iste godine glasalo tek 36%, dok je ovih izbora glasalo 48%, odnosno, 6.343 od registriranih 13.055. Dok je na lokalnim izborima općina Domaljevac-Šamac bila rekorder po izlaznosti i to neslavan sa tek 25,6%, ovih izbora u toj općini glasovalo je 35,4 posto birača: od registriranih 3.178 njih 1.127.

U Ljubuškom se također bilježi lagano povećanje. U toj općini je glasalo skoro polovica, 49,7% birača - 10.727 od registriranih 21.562. Porast izlaska na birališta je i u Čapljini. Iako ta općina još uvijek nije prešla natpolovičnu granicu izlaznosti, 48% ovogodišnjih za razliku od 45% iz 2016. ipak je pomak. Ispod polovice je i Orašje sa 44,2% izlaznosti - od registriranih 16.257 glasalo je 7.193, a od toga za nacionalne, hrvatske stranke 5.992, njih oko trećine.

Više od 50% u Širokom Brijegu, Kreševu, Ravnom i Prozoru Rami

Najveću izlaznost u općinama s većinski hrvatskim stanovništvom zabilježena je u maloj općini Ravno sa tek 1.317 birača gdje je glasalo 67% ili njih 893 dok je i Srpska lista u tom postotku sa 125 glasova. U Kreševu je glasalo 54% glasača od registriranih 4.278. Za koalicije okupljene oko dva HDZ-a, HDZ BiH i HDZ 1990, zabilježeno je ipak premalih 1.712, dok je ostatak od 610 glasova dan građanskim strankama i SDA.

Također, Široki Brijeg, moglo bi se kazati, malo se 'prenuo'. Tu se ovih izbora bilježi izlazak od 52,5%, od registriranih 23.231 glasalo je 12.203 glasača. Usporedbe radi, na lokalnim izborima 2016. glasalo je 43,6% birača. Kroz "iglene ušice", ovih izbora se provukla i općina Prozor-Rama gdje je bilježi izlazak od 50,3%. No, podsjetimo da je ova općina 2016. bila među onim s najvećom izlaznošću od 56,9%.

Padovi u Livnu, Neumu, Dobretićima

Pad izlaska na birališta bilježi se i u Livnu, gdje je odziv bio 36,6%, što je za 3% manje nego na lokalnim izborima. U toj općini glasalo je tek 9.643 od 26.302 registriranih. Ipak, najznačajniji pad dogodio se u Neumu gdje je glasalo 37,9% birača od registriranih 3.731 za razliku od prije dvije godine kada je na izbore izašlo 51% birača. Slično je i s općinom Dobretići koja je bila rekorder po neodzivu 2016. s 25,6%, dok je ovih izbora glasalo 32% od registriranih 1.502 glasača.
S obzirom da lokalnih izbora u Mostaru nema već skoro desetljeće, tu nema prostora ni za kakve usporedbe. Ipak, za predstavnike u županijskoj skupštini glasalo je 47.913 Mostarca, no još uvijek to nije ona brojka kojom bi se označilo natpolovična izlaznost: od 98.832 glasača glasalo je 48%, a od tog broja 21.860 glasalo je za političke opcije sa hrvatskim predznakom. Sudeći po ovim brojkama, Mostarcima izbori baš i ne nedostaju.

Fenomen tihog bunta?

Zašto više od polovice Hrvata u BiH ne izlazi na izbore, ne želi glasati i ostaje nijemi promatrač političkih (ne)prilika svakako je dobra tema za sociologe, demografe, a posebice za političke analitičare. Naime, od ukupno 497.883 Hrvata koliko ih po posljednjem popisu iz 2013. godine živi u FBiH, procjenjuje se da je oko 80% starije od 18 godina. To znači da se radi o značajnom biračkom tijelu od više od 398 tisuća Hrvata s pravom glasa.

Međutim, više od 200 tisuća Hrvata nije ni ovih izbora željelo izaći na birališta što je više nego zabrinjavajuće i znak svojevrsnog "hrvatskog tihog bunta", fenomena oko kojeg se zasigurno trebaju pozabaviti političke elit. Međutim, ovdje nikako ne treba zanemariti ni pojačano iseljavanje i činjenicu da ljudi – jednostavno nema.  Na koncu, kraj tolikog, indolentnog biračkog tijela sve 'mantre' o ekskluzivnoj legitimnosti nacionalnog predstavljanja odlaze u vjetar. Tradicionalni, stalni, neizlazak Hrvata na izbore svakako je poruka koju nikako ne bi trebalo zanemariti.

 

(Izvor: Dnevni list)

Komentari:

No comment.

Grožđe na vrbi

Top teme


 

Trach

Promo

Kolumna