VODEĆI BH ANALITIČARI ZA JUTARNJI O KOMŠIĆEVOJ POBJEDI I ŠTO ZAPRAVO STOJI IZA NJE 'Za njega se glasalo iz straha od raspada BiH'

Pobjeda Komšića nad Čovićem u ovako ustrojenoj Federaciji BiH i nije iznenađenje, ali je uspio dobiti i više glasova od bošnjačkog predstavnika. Pobjeda Željka Komšića na nedjeljnim izborima u BiH rezultat je inat-politike HDZ-a BiH i inat-glasanja bošnjačkih birača, za Jutarnji list tumače sarajevski analitičari: veliki broj birača drugih stranaka nije htio da u tročlanom Predsjedništvu Bosne i Hercegovine uz Milorada Dodika imaju i Dragana Čovića, koga se u Sarajevu doživljava kao Dodikova saveznika u razbijanju BiH.



Kako nisu mogli utjecati na izbor Milorada Dodika, koji se kandidirao za Predsjedništvo jer nakon dva mandata ne može opet biti predsjednik srpskog entiteta, okrenuli su se onome što mogu, a to je sprječavanje ponovnog ulaska predsjednika HDZ-a BiH Dragana Čovića u Predsjedništvo.

Prisilna pauza 2014.

Željko Komšić osvojio je 192.827 glasova za hrvatskog člana Predsjedništva, više nego budući bošnjački član Predsjedništva Šefik Džaferović, kandidat Stranke demokratske akcije (SDA), koji je osvojio 187.034 glasa, te idući, kandidat SDP-a BiH Denis Bećirović, osvojio je 170.718 glasova. Teško je uspoređivati glasove jer je Izborna komisija BiH do utorka poslijepodne prebrojala 90 posto biračkih listića za Predsjedništvo i 83 posto listića za Parlamentarnu skupštinu BiH, no jasno je da je Komšić dobio tri puta više glasova od svoje stranke, Demokratske fronte (73.941 glas).

On je pobijedio, dok je njegova Demokratska fronta doživjela težak poraz jer su na prethodnim izborima 2014. osvojili 150.757 glasova, što je duplo više nego sada. Komšić se 2014. nije mogao kandidirati jer nakon dva uzastopna mandata nije mogao ponovno ući u trku za Predsjedništvo. Kandidat SDA dobio je manje glasova od svoje stranke pa je jasno da su mnogi birači SDA dali glas Komšiću, a Komšiću su se u najvećoj mjeri prelili glasovi koje je izgubio Fahrudin Radončić: na prošlim izborima osvojio je 200.000 glasova, a sada tek 65.000. Komšić je dobio puno bošnjačkih glasova, ali ne samo bošnjačkih, najistaknutiji je kandidat u sarajevskom i bihaćkom kantonu.

“To je reakcija na ponašanje HDZ-a BiH i dobrog dijela HDZ-a Hrvatske, koji gledaju samo na hrvatske interese i nastupaju s pozicije sile”, tumači Komšićevu pobjedu analitičar Srećko Latal. Umjesto kompromisa i dogovora, strane u BiH već dugo postavljaju isključive zahtjeve.

Politika inata

Inat-politika dovela je do inat-glasanja, kaže Latal u razgovoru za Jutarnji list. Čoviću se zamjera neformalno savezništvo s Dodikom, pozivanje na treći entitet, prijetnja “planom B”, odnosnom blokiranjem procesa formiranja vlasti nakon izbora. Analizirati sada tko je prvi bacio kamen je besmisleno, kaže Latal, treba pitati tko će prvi prekinuti s tom politikom koja najviše ugrožava najmalobrojniji narod.

HDZ BiH je pogriješio onog momenta kad se počeo ozbiljno približavati Dodikovu SNSD-u, kaže novinar Almir Terzić za Jutarnji. Čović je u Dodiku našao saveznika protiv bošnjačke majorizacije, ali to mnogi nisu dobro dočekali. “Mislim da je politika približavanja HDZ-a SNSD-u dovela do revolta i protesta”, kaže Terzić.

Dragan Čović je osvojio više glasova nego 2014: tada je dobio 128.053 glasa, a dosad je izbrojeno 130.455 glasova podrške, što će i porasti jer još 9,5 posto biračkih listića nije prebrojeno. I HDZ BiH će vjerojatno osvojiti više glasova nego prije četiri godine: sad imaju 115.754 glasa u državnom parlamentu, nakon 83,33 posto prebrojenih listića, a 2014. su imali 119.468.

Agresivna kampanja

Komšić je vodio vrlo agresivnu kampanju, zastrašujući birače da je BiH gotova ako Čović bude izabran. “Ako Dodik i Čović uđu u Predsjedništvo, medvjed i vuk će dobiti janje na čuvanje”, rekao je za Slobodnu Bosnu. U Federaciji BiH su se ukupno vodile dvije kampanje: jedna koju su vodili Hrvati, nemojmo da nam Bošnjaci izaberu člana Predsjedništva, i druga, Komšićeva, da Čović ne uđe.

Muharem Bazdulj u Oslobođenju podsjeća da je Željko Komšić u izbornu trku ušao kao autsajder, jer je ljevica na izbore izašla razjedinjena: “Čini se da je u mobilizaciji njegovih glasača ključnu ulogu odigrala bojazan da se u Predsjedništvu BiH zajedno ne nađu Milorad Dodik i Dragan Čović, za koje je dovoljan broj ljudi očito uvjeren da bi u tom slučaju odigrali novu partiju Karađorđeva”.

Inače, Komšić je kao jedan od svojih prvih poteza u utorak najavio zatvaranje Ureda predsjedništva BiH u Mostaru. Taj Ured otvorio je Dragan Čović, a takav ured imali su svi sprski članovi Predsjedništva BiH u Banja Luci. Komšić je najavio kako će prostor Ureda u Mostaru ponuditi studentima dvaju mostarskih sveučilišt: Univerziteta “Džemal Bijedić” i Sveučilišta u Mostaru. Istovremeno, u Mostaru je u utorak održan prosvjed protiv Komšićevog izbora u Predsjedništvo.

Trump u Sarajevo poslao uglednog gay diplomata

Novoizabrane vlasti u Bosni i Hercegovini uskoro će primiti vjerodajnice Erica Georgea Nelsona, novog američkog veleposlanika u BiH, koji je prije tri dana prošao na ispitivanju pred senatskim Odborom za vanjske poslove. Nelsona je nominirao predsjednik SAD-a Donald Trump, a od 1980. bio je diplomat u Kostariki, Münchenu, Islamabadu, Milanu, Mexico Cityju, Frankfurtu, Santo Domingu i Washingtonu.

“Američka raznolikost je osnova naših svih sloboda i čini nas inovativnom i dinamičnom zemljom. A BiH upravo s nama dijeli tu osnovnu karakteristiku jer iza nje stoje stoljeća različitosti i vjerske koegzistencije”, istaknuo je Nelson.

Međutim, privatni život Erica Nelsona također je medijski interesantan jer je najavio kako u Sarajevo dolazi sa svojim partnerom Filippom Tattonijem-Marcozzijem. Nelson je deklarirani gay i osnivač GLIFAA-e, svojevrsne organizacije za zaštitu LGBT prava američkih državnih službenika. GLIFAA-u je osnovao još 1992. godine kao udrugu homoseksualaca i lezbijki koji su zaposleni u Ministarstvu vanjskih poslova kako bi ti američki državni službenici bili nediskriminirani, kako u Sjedinjenim Američkim Državama tako i dok su u inozemstvu.

Uostalom, Nelson je i u predstavljanju pred Odborom za vanjske poslove, između ostalog, ukazao na značaj i podršku koju mu tijekom karijere pruža životni partner Filippo Tattoni-Marcozzi, koji nije diplomat nego se bavi suvremenom umjetnosti, dizajnom i modom.

Što se tiče američke politike prema Bosni i Hercegovini, Sjedinjene Države će ostati odlučne da podrže teritorijalni integritet BiH. “Dvadeset i tri godine relativnog mira veliko je postignuće”, zaključio je Nelson.


(Izvor: Jutarnji list)

Komentari:

No comment.

Neka jedu kolače

Top teme


 

Trach

Promo

Kolumna