Europski 'hladnoratovski' problemi

Samit NATO-a i susret američkog i ruskog predsjednika Donalda Trampa (Donald Trump) i Vladimira Putina (Vladimir Putin) u svjetskoj javnosti se tumače kao izazov za europske lidere.



Zbog toga svjetski mediji navode da je to dokaz nove relanosti, ali i da EU čelnici ne mogu sakriti svoju zabrinutost zbog novonastale situacije, piše Radio Slobodna Europa.
.

Predviđajući sljedeći Putinov rat

Zašto ste budni noću ako ste ministar vanjskih poslova jednog od ranjivih saveznika Amerike, kao što sam bio i ja, pita se u tekstu za Washington Post bivši poljski ministar vanjskih poslova Radoslav Sikorski i odgovora:

"Taj ruski predsjednik Vladimir Putin učinit će vam isto što je već uradio Gruziji i Ukrajini: započeće hibridni rat.“

No, to nije najgori scenarij koji se može zamisliti, kaže Sikorski.

"Naime, proteklih nekoliko godina Rusija vježba nešto opasnije. Vježbe ruske vojske "Zapad" predviđaju hibridni rat protiv baltičkih država, nakon čega slijedi detonacija nuklearnog oružja,“ objašnjava on i dodaje da bi napad u trajanju od 60 sati bio dovoljan da Rusija pobijedi.

"Samo Amerika može da odgovori Rusiji - čak i na tako udaljenom mjestu kao što je centralna Europa - avion za avion, krstareća raketa za krstareću raketu, nuklearka za nuklearku. Sigurnost europskog sjevernog krila ovisi od percepcije Sjedinjenih Država da su spremne koristiti silu ovdje.“

Sikorski ističe da američki predsjednik sumnja u korisnost saveza.

"Želio bih mu kazati da Poljska nije poslala brigadu da se bori u nerazumnom ratu u Iraku iz straha od tamošnjeg oružja za masovno uništenje... Ne kupujemo F-16 od Lockheed Martina, avione iz Boinga ili rakete iz Raytheona jer su bolji od europskih alternativa... Sve smo to učinili zato što su poljski lideri uključeni u američku sigurnosnu garanciju.“

"Tramp nas suočava s neprijatnim izborom: da postanemo njegovi osobni vazali, ili da visimo u zraku. Ne bi trebali izabrati ni jedno,“ zaključuje Sikorski.

Europa u natjecanju moći novih velikih sila

Ako se ima u vidu prošlotjedni samit NATO-a i susret između Trampa i Putina, europski lideri teško mogu sakriti svoju anksioznost, piše Forin afers (Foreign affairs).

"Nedavni debakli odražavaju ne samo rastuće razlike između Sjedinjenih Država i zapadne Europe, već i novu realnost: Europa, podijeljena interno, gubi poziciju na svjetskoj sceni, a Trumpova administracija, koja djeluje više kao predator nego kao partner, iskorištava tu slabost. Dok se velike sile takmiče za utjecaj diljem svijeta, Europa, poput Bliskog istoka ili Latinske Amerike, postat će još jedno bojno polje,“ ocjenjuje ugledni magazin.

U vrlo kratkom vremenu, Trump je počeo Sjedinjene Države okretati od 70 godina stare vanjske politike, koja je promovirala europske integracije kao temelj američke sigurnosti, piše američki magazin.

"Samo proteklog mjeseca, europski lideri nisu bili u stanju utjecati na Sjedinjene Države oko glavnih pitanja koja utiču na njihove interese, od uvoznih tarifa do povlačenja Sjedinjenih Država iz nuklearnog ugovora sa Iranom... Do sada su se Europljani držali linije manjeg otpora: držati se čvrsto na svojim pozicijama, ali smanjiti retoriku kako bi izbjegli svađe s Trumpom."

Foreign affairs ujedno upozorava da, ako Europa želi biti akter, a ne šahovska ploča na kojoj se nadmeću velike sile, europski lideri moraju preuzeti odgovornost za obranu i sigurnost i igrati na svoju ekonomsku snagu.

"Bez europske podrške, Sjedinjenim Državama bit će se teško natjecati s Kinom i Rusijom na drugim ratištima. Pa ipak, ako Europljani stvarno žele da se za njihov slučaj čuje u Washingtonu, moraju  početi od svoje kuće.“

Putinov avion ušao u zračni prostor NATO-a na putu prema suumitu

Putujući iz Rusije u Finsku u ponedjeljak ujutro, Putinov predsjednički avion ušao je u zračni prostor NATO-a bez dozvole u dijelu Baltičkog mora, što su estonske vlasti zabilježile, no Kremlj u utorak nije odgovorio na pitanja o putanji leta, uključujući i pitanje je li ulazak u zračni prostor NATO-a bio s namjerom ili pogreška pilota, piše The New York Times.

Na taj način je Putin, za kojeg je javnost smatrala da je već na dobitku i prije sastanka, zabilježio pobjedu u zraku, poručuju estonske vlasti, dodaje njujorški list.

Avion je letio u blizini estonskog otoka Vaindlo, gdje ruski vojni i vladini avioni često krše zračni prostor, aktivirajući alarme i provocirajući, kažu estonski dužnosnici i analitičari. Ovaj otok inače je vruća točka u zračnim poigravanjima i nadmetanju tko je jači između Rusije i NATO-a.

Prema riječima glasnogovornika estonske vojske Rolanda Murofa, avioni su dobrodošli da prolaze kroz područje ako podnesu planove letenja i komuniciraju s kontrolorima na zemlji, i dodaje kako ruski avioni prelaze granicu bez dozvole jednom u dva mjeseca.

On je rekao je da je let, kao i redovni letovi borbenih aviona na istom području, mogao biti izveden kao uvodna izjava za sastanak u Helsinkiju. To bi za cilj imalo primjer kako Rusi vide neodlučnost NATO-a u Baltičkom moru.

Oživljavanje hladnog rata će biti vrlo skupo

Ništa ne troši novac kao program naoružavanja, a Europa je najlošiji kupac, navodi na početku teksta Financial Times.

Nakon hladnoratovskog smirivanja i pritiska koji je uslijedio nakon krize 2008. godine, ovo je povoljan trenutak za proizvođače vojne opreme, ocjenjuje FT. Tramp ne samo da je podigao proračun obrane SAD-a, nego je i kritizirao prošli tjedan svoje saveznike zbog nepoštivanja zacrtane potrošnje NATO-a.

"Ali ništa ne troši novac kao program naoružavanja, i sugeriranje za još veći trošak novca na obranu je zapravo recept za rasipanje. Europljani i Amerikanci moraju biti bolje zaštićeni od ponovnih vojnih prijetnji Rusije, Kine i drugih, ali to neće biti jeftino. To će biti posebno neučinkovito na fragmentiranom i nacionalno podijeljenom europskom tržištu," smatra FT.

Članice Europske agencije za obranu, novonastalog tijela koje je Europska unija formirala kako bi udružila obrambene programe članica, upravljale su sa 178 glavna sustava oružja u 2016. godini, u poređenju sa 30 u SAD-u. Europa ima 20 vrsta borbenih aviona, dok SAD ima šest. Ako se ima u vidu daleko niži proračun s nabavkama u cilju podrške domaćim kompanijama, kao i obrane građana, trošak mora biti veliki.

Pentagon sada govori o "kreativnoj suglasnosti" - ubrzanju inovacija, dajući poticaj izvođačima za brzo inoviranje, a ne da ih ometa birokracija.

Financial Times smatra da sve to zvuči vrlo racionalno, ali dosad se pokazalo da sve u velikoj mjeri ovisi o nabavkama za obranu, a nastojanje predsjednika Trumpa da motivira saveznike na ubrzano povećanje proračuna ovo će samo otežati.




(Izvor: RSE)

Komentari:

No comment.

OVDJE JE

Top teme


 

Trach

Promo

Kolumna