Vrijeće Europe zabrinuto stanjem u Hrvatskoj

U javnom diskursu u Hrvatskoj eskalira rasistički govor mržnje protiv Srba, LGBT osoba i Roma, upozorava se u novom izvješću Europske komisije protiv rasizma i netolerancije Vijeća Europe (ECRI), objavljenom u utorak.



Izvješće, koje analizira zakonski okvir, rasistički i homo/transfobni govor mržnje, nasilje i politike integracije, upozorava na jačanje nacionalizma, posebno među mladima, i to često u obliku veličanja bivšeg fašističkog ustaškog režima. Izvješće je pripremljeno nakon posjeta ECRI-ja Hrvatskoj u travnju 2017., a odnosi se na razdoblje do 7. prosinca 2017. Riječ je o petom izvješću te vrste, prenosi Telegram.hr.

Vijeće Europe izrazilo je zabrinutost zbog jačanja "desnih ekstremista i neofašista u Hrvatskoj", piše i Francuska novinska agencija AFP, a prenose i drugi mediji.

Trend jačanja "desnih ekstremista i neofašista" pojačava se "veličanjem" ideologija iz Drugog svjetskog rata - prije svega tadašnjeg fašističkog ustaškog režima, kaže se u izvještaju Proturasističke komisije Vijeća Europe (ECRI) o stanju u Hrvatskoj, prenosi AFP.

Neki političari huškačkim govorima raspiruju konflikte između različitih skupina stanovništva, konstatiraju stručnjaci Vijeća Europe. To ne vrijedi samo za ekstremne stranke nego, prije svega pred izbore, za "cijeli politički spektar", tvrdi Vijeće Europe, kako prenosi AFP. Govori mržnje su usmjereni često protiv Roma i izbjeglica - prije svega muslimana, tvrdi Vijeće Europe.

"Ali, i srpska manjina u Hrvatskoj je - više od 20 godina nakon kraja Balkanskog rata - i dalje cilj rasistički motiviranih napada. Redovito se srpske kuće i ustanove šara nacističkim i ustaškim simbolima", tvrdi Vijeće Europe kako prenosi AFP.

Neadekvatan odgovor hrvatskih vlasti

“Rasistički i netolerantni govor mržnje u javnom diskursu eskalira; glavne mete su Srbi, LGBT osobe i Romi. Sve više jača nacionalizam, posebno među mladima, uglavnom u obliku veličanja fašističkog ustaškog režima. U regionalnim medijima i na internetu, uobičajeni su rasistički i ksenofobni izrazi protiv Srba, LGBT osoba i izbjeglica, kao i uvredljiv jezik o Romima. Događaju se i fizički napadi na te skupine kao i na njihovu imovinu”, kaže se u sažetku izvješća.

ECRI kritizira neadekvatan odgovor hrvatskih vlasti na takvo jačanje netolerancije jer je se često ne smatra kaznenim djelom, a većinu slučajeva govora mržnje i nasilja motiviranog mržnjom tretira se kao prekršaj. Premda ECRI hvali poboljšanu zakonsku zaštitu od govora mržnje zahvaljujući izmjenama kaznenog zakona, koji uključuje novu odredbu o kriminalizaciji nasilnog ponašanja na javnim mjestima i kažnjava osnivanje ili vođenje skupina koje promiču rasizam, ističe i da se propisi protiv mržnje rijetko primjenjuju, a kao razlog za to navodi neznanje i nestručnost tijela za provedbu zakona i pravosudnih tijela.

“Odgovori hrvatskih vlasti na te incidente ne mogu se smatrati u potpunosti primjerenima. Vlasti rijetko upućuju bilo kakve poruke protiv govora mržnje. Kazneni progon lako se odbacuje i većinu slučajeva govora mržnje i nasilja motiviranog mržnjom tretira se kao prekršaje. (…) Odredbe o rasističkoj motivaciji kao otežavajućoj okolnosti također se rijetko primjenjuju zbog manjka znanja i stručnosti u pravosuđu u prepoznavanju govora mržnje”, kaže se u izvješću.

Strategije za Rome se samo djelomično provode

ECRI nadalje primjećuje da se nacionalne strategije za Rome samo djelomično provode. Romi su i dalje suočeni s visokim razinama društvene isključenosti, a podaci sugeriraju da je njihove stope zaposlenosti alarmantno niske, a stope preranog napuštanja škole i dalje visoke. ECRI hvali novi zakonodavni okvir za LGBT osobe zbog donošenja Zakona o životnom partnerstvu osoba istog spola u srpnju 2014., no primjećuje da su predrasude protiv njih i dalje raširene i da su suočeni s raznim oblicima diskriminacije u svojem svakodnevnom životu.

ECRI pohvaljuje zakonodavne korake poduzete radi rješavanja stambenog pitanja povratnika u sklopu Programa stambenog zbrinjavanja. U sklopu Migracijske politike RH za razdoblje od 2013. do 2015., korisnici supsidijarne zaštite imaju pristup, na ravnopravnoj osnovi kao i hrvatski državljani, besplatnom osnovnom i srednjoškolskom obrazovanju u skladu s ranijim preporukama ECRI-ja. Nadalje, u studenom 2017. usvojen je akcijski plan za integraciju osoba kojima je odobrena međunarodna zaštita (2017.-2019.), navodi uz ostalo Vijeće Europe.

Dvije ključne preporuke, provjera za dvije godine

Od preporuka hrvatskim vlastima, dvije bi trebalo prioritetno provesti jer će ECRI to provjeriti za dvije godine.U prvoj se kaže da bi hrvatske vlasti trebale uvesti obvezno obrazovanje o ljudskim pravima u sklopu građanskog odgoja i obrazovanja u sav školski kurikul, posebno kada je riječ o ravnopravnosti i zabrani diskriminacije. Potrebni su primjereni udžbenici i obuka za nastavnike.

Uz to, Nacionalnu strategiju za uključivanje Roma (2013.-2020.) mora pratiti procjena svih integracijskih projekata provedenih zadnjih godina. Strategiju bi trebalo sustavno revidirati kako bi uključila bolje usmjerene mjere i indikatore uspjeha radi mjerenja utjecaja i redefiniranja parametara i ciljeva. To bi trebalo provesti u uskoj suradnji s regionalnim i lokalnim vlastima i pripadnicima romske zajednice te osigurati odgovarajuća sredstva da bi strategija bila učinkovita.

Osim toga, ECRI ističe da bi hrvatski političari i visoki dužnosnici kao i političke stranke trebali osuđivati govor mržnje i promicati toleranciju. Vlasti bi trebale osigurati i da akcijski plan za integraciju osoba koje su dobile međunarodnu zaštitu (2017.-2019.) ima dobro definirane ciljeve, vremenske okvire, financijska sredstva, indikatore uspješnosti kao i sustav monitoringa i procjene njegove provedbe.Potrebno je također donijeti akcijski plan za suzbijanje homofobije i transfobije u svim područjima svakodnevnog života, uključujući obrazovanje, zapošljavanje i zdravstvenu skrb.


(Izvor: Telegram.hr)

Komentari:

No comment.

Doktorat


 

Top teme

Trach

Promo

Kolumna