Omražen na Zapadu, obožavan u Rusiji: Vladimir Putin dobio više glasova nego prije 6 godina

Vladimir Putin bit će i četvrti puta ruski predsjednik, pokazali su djelomični neslužbeni izborni rezultati objavljeni u nedjelju navečer, čime je produljio svoju vladavinu nad najvećom zemljom na svijetu za još šest godina, u vrijeme kada mu veze sa Zapadom prolaze kroz neprijateljsku fazu.



Nakon prebrojanih 25 posto glasova, Putin je dobio 72,53 posto što je više nego 2012. kada je dobio 63,6 posto.

Birališta su se otvorila još u subotu navečer na dalekom istoku, a izbori su završeni zatvaranjem posljednjih birališta u Kalinjingradu u nedjelju navečer.

Putin je na vlasti kao predsjednik ili premijer već gotovo dva desetljeća, a sada bi trebao dominirati ruskom politikom još najmanje šest godina.

Izlaznost je bila gotovo 60 posto do 15 sati po GMT-u, odnosno tri sata prije zatvaranja birališta, što je "znatno više" u većini regija nego kada je Putin zadnji puta izabran, objavilo je izborno povjerenstvo u ranijem priopćenju.

Upravo je što viša izlaznost bila ključni cilj Kremlja, kako bi rezultatima u koje nitko zapravo nije sumnjao dala legitimitet.

U strahu da bi izlaznost mogla biti mala, te da bi to moglo umanjiti vjerodostojnost rezultata, Putin se obratio Rusima u video-snimci emitiranoj u noći na petak kako bi ih pozvao da izađu glasovati u nedjelju.

Jači protukandidati Putinu bili su komunist milijunaš Pavel Grudinin, ultranacionalist Vladimir Žirinovski te liberalna novinarka Ksenija Sobšak.

Grudinin je zasad na 15,44 posto, a Žirinovski na 6,84 posto.

Proglašen neregularnim kandidatom zbog sudske osude za koju tvrdi da su mu je smjestile vlasti, glavni oponent Kremlja Aleksej Navaljni pozvao je Ruse da bojkotiraju izbore.

2629 neregularnosti

Nevladina organizacija Golos koja je specijalizirana za nadzor izbora, na svojoj je web stranici napisala da je do 17,45 sati po GMT-u zabilježeno 2629 neregularnosti, od višestrukog glasovanja do onemogućavanja rada promatračima, javila je agencija AFP.

Izborno povjerenstvo priznalo je da je bilo neregularnosti, ali nikako u tom opsegu te naglasilo da one ne utječu na legitimitet ukupnih rezultata.

Zadnjih tjedan dana Putinove predizborne kampanje obilježile su optužbe Londona da je naredio trovanje bivšeg ruskog dvostrukog tajnog agenta u Engleskoj, kritike UN-a zbog potpore sirijskom režimu i nove američke sankcije zbog miješanja u predsjedničke izbore 2016.

Nijekanja, međusobne optužbe i prijetnje odmazdom rezime su njegova mandata koji je obilježio snažan povratak Rusije na međunarodnu scenu, ali i povratak gotovo hladnoratovskog ozračja zbog sirijskog sukoba, aneksije Krima i proruske pobune na istoku Ukrajine.

Za milijune Rusa Putin je čovjek koji je donio stabilnost nakon političkog i gospodarskog kaosa u 1990-im i koji je obnovio vlast i ugled Moskve na međunarodnoj pozornici izgubljen nakon raspada SSSR-a.

U predizbornoj kampanji obećao je ojačati obranu od Zapada i podići životni standard.

U inozemstvu pak o njemu imaju potpuno drukčiju sliku: Putin se nerijetko pojavljuje na naslovnicama novina kao simbol apsolutnog zla.

Ugled Vladimira Putina u inozemstvu umanjilo je sudjelovanje Rusije u ukrajinskom sukobu zbog kojeg su joj Sjedinjene Države i Europska unija uvele sankcije 2014.

U Rusiju redovito upiru prstom i zbog vojne pomoći režimu sirijskog predsjednika Bašara al Asada. Ni otkriće proširene prakse dopingiranja sportaša zbog kojega je Rusija izbačena s Olimpijskih igara 2018. nije pridonijelo porastu popularnosti ruskog predsjednika u svijetu, a u međuvremenu je stigla i optužba za trovanje bivšeg špijuna Skripala u Britaniji.

U očima Vladimira Putina sve te zamjerke zapravo pokazuju da snažna Rusija smeta Zapadu. Upravo zato je ruski predsjednik odlučio voditi kampanju za izbore 18. ožujka pod sloganom "Snažan predsjednik snažne zemlje".

(Izvor: Hina)

Komentari:

No comment.

Krive drine

Top teme

Trach

Promo

Kolumna