1991.-2018. Gdje je nestalo 11 tisuća bugojanskih Hrvata

Što se dogodilo sa skoro 11 tisuća vjernika u župi svetog Ante Bugojno od 1991. godine do danas? Nije teško odgovoriiti samo se čini da to nikoga ne brine. Ne brine previše niti crkvene vlasti, a kamoli državne, posebice predstavnike Hrvata. 

 

Ovi ljudi jednostavno se nisu uklapali u neke projekte i morali su nestati, biti ubijeni ili se jednostavno iseliti.  Što je tek sa drugim krajevima Središnje Bosne i Posavinom? Jesu li ti krajevi zaboravljeni? Najglasniji politički i stožerni predstavnici Hrvata u BiH bježe od statistike i glasni su samo kada treba ući u vlast. Hoće li se i kada postaviti barem pitanje tko je kriv za nestanak Hrvata iz Središnje Bosne i Posavine?

Međutim, ovi prostori se nisu dali ni u drugim teškim vremenima. To nam potvrđuju i ovi zorni podaci koje donosimo ovdje.

Župa Bugojno je nastala  odvajanjem od župe Gornji Vakuf-Uskoplje (tada Gornje Skoplje) kao mjesna kapelanija 13. listopada 1844. i od tada postoje župne matice. Župom je proglašena 1858. godine.

Od osamostaljenja Bugojna župnik neko vrijeme stanuje u iznajmljenoj kući u Malom Selu, da bi uskoro podigao skroman župni stan i kapelicu. Godine 1854. izgrađena je prikladnija kuća koja je 1922. nadomještena novom.

Gradnja sadašnje župne crkve započela je 24. travnja 1879. Crkva je pokrivena 1886.

Dana 10. veljače 1931. obratio se Župni ured iz Bugojna pismom Banskoj upravi Primorske banovine u Splitu kako bi mu izdala dozvolu za prikupljanje milodara po čitavoj državi za dogradnju rimokatoličke crkve u Bugojn.

Zvonik crkve dograđen je 1936. godine po nacrtu arhitekta Karla Paøika. Krajem sedamdesetih godina prošlog stoljeća, zvonik je, budući da je bio nesrazmjeran veličini crkve, dograđen u visinu. Na njemu su tri zvona. Po svojoj arhitekturi ona slijedi bazilikalni tip crkve.

U crkvi se nalazi oltar tirolske provenijencije koji je izradio Franz Schmalzl iz Tirola (St. Ulrich, Gröder). Četiri vitraja Stane Kregara, izvedena šezdesetih godina, uništena su u posljednjem ratu. Također je izvedeno i deset vitraja Slavka Šohaja od kojih su u ratu uništena četiri. U crkvi se nalaze još postaje križnog puta Josipa Bifela (1984), slika Gabrijela Jurkića Primanje u Treći red (1956), te oltarna menza Zdenka Grgića. Klupe su izrađene 1990. po nacrtu Tihomira Štrausa. Meštrovićev brončani kip Sv. Ante Padovanskoga dominira iznad ulaznih vrata. Godine 1979. crkva je dobila orgulje od 27 registara, koje je izgradio Jenko iz Ljubljane. Kipar Stipe Sikirica načinio je 1991. godine portal ulaznih vrata u povodu 700. obljetnice dolaska franjevaca u Bosnu.

U župi se nalazi i nekoliko područnih crkava: Drvetine (izgrađena 1970. godine, zapaljena 7. kolovoza 1993., obnovljena 2000. godine), Donji Vakuf (izgrađena 1934., renovirana 1990., iznutra oštećena eksplozivom 1995., renovirana 1998. godine), Guvna (izgrađena 1990. godine, u posljednjem ratu oštećena granatama, obnovljena 1999. godine), Bristovi (izgrađena 1990. godine, u ratu razrušena, obnovljena 1999. godine), te osam kapelica i isto toliko groblja: u Bristovima, Čaušlijama, Lonđi u Donjem Vakufu, Lenđerovini, gradsko groblje Sultanovići, groblje Svilen, te groblja u Veseloj i na Guvnima.

Postojeća župna kuća izgrađena je 1967. godine, 1990. godine je dogra­đena, a poslije zadnjeg rata obnovljena. Od vrjednijih umjetnina u kući se nalaze umjetnička slika Gabrijela Jurkića Sv. Ivan Krstitelj iz 1940. i skulptura Ljupka Antunovića Majka skopaljskog kraja.

Franjevci su 1868. godine u Bugojnu podigli prvu pučku školu i sami je i vodili, a od 1893. do kraja Drugog svjetskog rata ovdje su u prosvjeti djelovale i sestre milosrdnice svetog Vinka. Danas pored župnika i župnog vikara u župi u Malom Selu nalazi se duhovni centar, samostan sestara franjevki.

Pred sam rat župi su pripadala sljedeća naselja: Bugojno, Boganovci, Bristovi, Crniče, Čaušlije, Čipuljić, Ćehajići, Donji Vakuf, Drvetine, Fakići, Gaj, Gmići, Guvna, Jaklići, Jemanlići, Karadže, Kopčić, Kotezi, Kula, Lenđerovina, Lug, Ljubnić, Pirići, Poriče, Potkraj, Prusac, Rosulje, Švarići, Udurlije, Vesela, Vrpeć i Ždralovići. Od navedenih naselja u poslijeratnom vremenu nije bilo povratka katoličkog življa u naselja Gmići, Ljubnić, Pirići, Prusac i Švarići.

Župa Bugojno imala je 1877. godine 3557 vjernika, 1935. godine 5523 vjernika, 1963. godine 6500 vjernika, 1974. godine 9500 vjernika, 1991. godine 12 500 vjernika, 1994. godine 1354 vjernika, 1995. godine 1121 vjernik.  Godine 1997. imala je 1606 vjernika, 1998. godine 2151 vjernika, 1999. godine 2891 vjernika, 2000. godine 3950 vjernika. Godine 2015. U župi je bilo 2.906 osoba, 2016. 2770, 2017. 2552, a na početku 2018. 2408. vjernika u 1096 obitelji koje su blagoslovljene te je od toga blagoslovljeno 86 obitelji koje žive u drugdje. Prosječna starost župljana 53,2 godine. Prosječan broj članova u obitelji je 2,2 člana.  U župi živi 12 sa preko 90 godina.

Jesu li potrebni komentari?

(Izvor: Ramski Vjesnik)

Komentari:

No comment.

OVDJE JE

Top teme


 

Trach

Promo

Kolumna