Usvajanje zakona o akcizama – udar na standard bh. građana?

Kritičari tvrde da će nakon poskupljenja goriva uslijediti poskupljenja i drugih proizvoda i usluga. Ono što bi moglo biti pozitivno su izravni prihodi za transportnu infrastruktru.



Zastupnički dom Parlamenta BiH usvojio je po hitnom postupku set zakona o akcizama, kojim se za 0,15 feninga povećavaju akcize na biogoriva i biotečnosti te putarine. Za usvajanje zakona glasala su 22 zastupnika, dok je protiv bilo 20, piše DW.

ZA su glasovali su zastupnici SDA (Stranke demokratske akcije), SNSD-a (Saveza nezavisnih socijaldemokrata), SBB-a (Saveza za bolju budućnost), HDZ-a (Hrvatske demokratske zajednice) BiH i HDZ-a 1990, a protiv su bili Savez za promjene, Nezavisni blok, SDP (Socijaldemokratska partija), DF (Demokratska fronta), A-SDA, BPS (Bosanskohercegovačka patriotska stranka) i nezavisni zastupnik Đorđo Krčmar.

Dramatična sjednica državnog Parlamenta trajala je do ranih jutarnjih sati u petak (15.12.) uz brojne pauze, konsultacije i lobiranja. Na kraju je presudio glas Dijane Zelenike iz HDZ-a 1990 koja je, prema pisanju medija, promijenila prvobitno mišljenje o akcizama.

Uslijedile su brojne reakcije i komentari. Neki vjeruju da su zastupnici na ovaj način građanima stavili „omču oko vrata“ jer će, nakon poskupljenja goriva, uslijediti poskupljenje i mnogih drugih proizvoda i usluga.

Damir Bećirović iz Demokratske fronte (DF) kaže da je set zakona o akcizama usvojen na nagovor šefa izaslanstva Europske unije (EU) u BiH Larsa-Gunnara Wigemarka.

Ističe da je pokrenuta inicijativa za skupljanje potpisa za smjenu čelnika Zastupničkog doma Borjane Krišto i Šefika Džaferovića zbog navodnog kršenja procedure pri usvajanju spornih zakona.

„22 osobe su spremne podignuti ruku za pljačku građana BiH na nagovor Wigemarka. Akcize nisu bile uvjet Svjetske banke i MMF-a (Međunarodnog monetarnog fonda), već EBRD-a (Europske banke za obnovu i razvoj). Wigemark je trgovački putnik financijskih institucija. On ruši kredibilitet Međunarodne zajednice“, kazao je Bećirović za televiziju N1.

Sve za kredite i aranžmane sa MMF-om

Politička komentatorica iz Sarajeva Ivana Marić je na svom Facebook profilu napisala: „Parlament je u sitne sate izglasao akcize tj. poskupljenje goriva. Kako su revnosni kada trebaju uvesti nove namete građanima. Kažu da će graditi ceste, povećati natalitet, da ćemo prodisati punim plućima i kakve sve bajke nisu pričali da bismo povjerovali da oni to rade za nas. Što je najgore, političarima su pare od akciza još i najmanje bitne jer su im oči (da ne kažem što drugo) zinule na milijardu kredita, koji je MMF uvjetovao povećanjem akciza. Nikad nismo saznali gdje su potrošili milijarde do sada skupljene od akciza. Na izgradnju autoputa sigurno nisu, jer ga skoro pa i nemamo. Za to vrijeme Autoceste FBiH tri godine zavlače tender za dionicu autoputa za koju imaju kredit od EIB-a, ali oni nikako da se rastale. Kava i kolači će nam doći glave. Prvo nas 'FadileOprosti' kritizirao što puno kave pijemo, a sad Wigemark kolačima i kavom namamio zastupnike da izglasaju akcize."

Zatupnica SNSD-a Milica Marković ranije je u komentaru za 'Buku' obrazložila zašto zastupnici SNSD-a podržavaju sporni set zakona.

„Poznato mi je da će nakon poskupljenja goriva doći i do poskupljenja ostalih namirnica i usluga, ali što se tu može. Ovo moramo usvojiti i SNSD će glasati za izmjene. To će nam donijeti nove investicije. Vi se morate i u svojoj kući stisnuti i uzeti sami od sebe da bi kasnije nešto dobili i imali. Moramo svi podnijeti određenu žrtvu i dio tereta. To je normalno i to treba biti jasno svim građanima. Ovo se radi zbog njih. Bilo je takvih izmjena i u prethodnom periodu i nitko se nije bunio. Bilo je i poskupljenja goriva pa su ljudi sve izdržali, i sad će. Ovdje je važan stav stručnjaka iz entitetskih vlada i Vijeća ministara, koji kaže da nam je ovo potrebno“, rekla je Milica Marković.

Pretpostavka za povećanje cijena

Ekonomski analitičar iz Tuzle Admir Čavalić za Deutsche Welle pojašnjava da se setom zakona o akcizama dodatno opterećuje potrošnja u BiH.

„Najveća zamjerka iz pozicije struke je nepostojanje ozbiljne makroekonomske analize s procjenom učinaka donošenja ovog zakona. Zbog toga u javnosti postoji mišljenje da su se akcize uvodile samo zbog pritisaka pojedinih predstavnika međunarodne zajednice. Ovo objašnjava zašto predlagači zakona o akcizama nisu ponudili niti jedan konkretan argument u prilog razumijevanja makroekonomskog učinka od uvođenja novih poreznih opterećenja. Konkretna negativna posljedica ovog zakonskog rješenja se odnosi na dodatno opterećenje potrošnje, bez drugih fiskalnih reformi u pravcu smanjivanja opterećenja privrede. Uzimajući u obzir da gorivo u formi transportnih troškova direktno utječe na cijenu ostalih proizvoda i usluga na tržištu, moguće je da će ova mjera imati negativan učinak na ukupnu potrošnju tj. više cijene. Ovo se možda neće dogoditi u kratkom roku zbog izuzetno niskih cijena naftnih derivata na globalnom tržištu. Međutim, svako povećanje učešća države u cijeni goriva, na srednji i dugi rok stvara pretpostavku za povećanje cijena na tržištu“; upozorava Čavalić.

Čavalić kaže da se mogući pozitivni učinci novih zakonskih rješenja o akcizama, pored stabilizacije proračuna, odnose na izravne prihode od 250 do 300 milijuna maraka koji će se eventualno uložiti u transportnu infrastrukturu.

„Naravno, namjena danih sredstava je uvijek upitna, uzimajući u obzir ranija iskustva u vezi nenamjenskog trošenja. Dodatna sredstva će svakako obilježiti izbornu 2018. godinu. Na kraju, osnovno pitanje je zašto je međunarodna zajednica u tolikoj mjeri inzistirala i lobirala na donošenju ovih zakonskih rješenja? Toliko drugih oblasti, ekonomski prioritetnijih, je zanemareno. Ovo je uvjetovalo da Reformska agenda i čitava priča oko reformi postane još jedan u nizu paravana za povećanje poreznog opterećenja i jačanje proračuna. Pritom, najveću cijenu plaćaju gospodarstvo i novčanici običnih građana“, ističe Čavalić.

Nezadovoljstvo građana i zadovoljstvo međunarodnih predstavnika

Građani su, uglavnom nezadovoljni. J.A. misli da je ovo „izuzetno loš“ potez, jer će izravna posljedica biti povećanje cijene goriva: „A priča o tome kako će tim sredstvima biti građeni auto-putevi kroz BiH je toliko neuvjerljiva da o njoj ne vrijedi ni razmišljati. Jer, postoji bezbroj drugih načina na koji se mogu prikupljati sredstva za cestogradnju. Ova vlast, kao i svaka druga uostalom, treba raditi na poboljšanju životnog standarda ljudi, a poskupljenjem goriva to svakako ne čini.“

V.P. kaže: „Ne vjerujem da će novac ići u svrhu građenja puteva u vrijeme kad se jedan dug krpi dizanjem novog kredita, a pogotovo ne vjerujem da će sve to uticati na podizanje nataliteta, što smatram populizmom.“

„Kao neko tko zbog prirode posla više vremena provedem na cesti nego u vlastitom dnevnom boravku, apsolutno podržavam zakon o akcizama, ako će se sredstva transparentno koristiti za auto-puteve i putnu infrastrukturu, a nikako za kupovinu socijalnog mira uoči predstojećih izbora. Bilo bi katastrofalno ako bi se tim sredstvima krpile proračunske rupe ili jačala stranačka glasačka mašinerija“, ističe S.S.

Predstavnici međunarodne zajednice u BiH, među kojima i šef Izaslanstva EU u BiH Lars-Gunnar Wigemark, tvrde da su zakoni o akcizama „važni elementi" Reformske agende i nužan uvjet za aranžman sa MMF-om, kao i uvjet za financiranje velikih infrastrukturnih projekata širom BiH uz pomoć EBRD i drugih financijskih institucija.

Izaslanik EU za politiku susjedstva i proširenja Johannes Hahn je na Twitteru pozdravio usvajanje zakona o akcizama u Zastupničkom domu Parlamenta BiH.

„Dobre vijesti iz Bosne. Pozdravljam usvajanje zakona kao ključnog koraka za osiguranje razvoja infrastrukture i međunarodne pomoći“, napisao je Hahn, ističući da su oni koji su glasali 'za' pokazali „hrabrost“ i „posvećenost da u interesu građana pokrenu BiH na putu ka EU".




(Izvor: DW)

Komentari:

No comment.

Pod Lupom

Top teme


 

Trach

Promo

Kolumna