POVIJESNO ZA HRVATE U Haagu počinje žalbena rasprava za hrvatsku šestorku

Pred haškim sudom, od 20. ožujka počinje žalbena rasprava u predmetu optužnice za ratne zločine protiv nekadašnjeg vojnog i političkog vrha Herceg-Bosne, Jadranka Prlića, Milivoja Petkovića, Slobodana Praljka, Valentina Ćorića, Brune Stojića i Berislava Pušića.



Na službenim stranicama haškog Tribunala najavljen je raspored iznošenja obrane šestorice bh. Hrvata. Prlić, Stojić, Praljak, Petković, Ćorić i Pušić obranu će iznositi od ponedjeljka, 20. ožujka do utorka 28. ožujka kada je zakazana završna rasprava. Raspored izgleda ovako: ponedjeljak, 20. ožujka Jadranko Prlić; utorak, 21. ožujka Bruno Stojić; srijeda, 22. ožujka Slobodan Praljak; četvrtak 23. ožujka Milivoj Petković; petak, 24. ožujka Valentin Ćorić; ponedjeljak, 27. ožujka Berislav Pušić; utorak 28. ožujka završna rasprava.

Za podsjetiti je da je Presuda Pretresnog vijeća izrečena je 29. svibnja 2013. i to: Bivši predsjednik vlade Herceg Bosne Jadranko Prlić nepravomoćno je tada osuđen na 25 godina zatvora, bivši ministar obrane Bruno Stojić i bivši načelnici Glavnog stožera HVO-a Slobodan Praljak i Milivoj Petković na po 20 godina zatvora, bivši zapovjednik vojne policije Valentin Ćorić na 16, a načelnik Ureda za razmjenu zarobljenika Berislav Pušić na 10 godina zatvora.

Čak 14 godina provedenih u pritvoru, ovu šestoricu čini najdulje pritvorenim osumnjičenim osobama ikada na Međunarodnom sudu za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije u Haagu.

Nitko od šestorice nije prihvatio nepravomoćnu presudu već su najavili žalbe. Da su se s ovim kaznama usuglasili, kao i uzevši u obzir pogodnost da nakon dvije trećine dosuđene kazne provedene u zatvoru (pritvoru) mogu zatražiti prijevremeno puštanje, većina od njih bi već bila na slobodi.

Po istom, Berislav Pušić već odavno bi trebao biti na slobodi kao i Ćorić također na slobodi, a Praljak i Petković bili bi oslobođeni za nešto manje od tri, a Prlić za oko pet godina.

Međutim, svi su uputili žalbe na prvostupanjsku presudu, ostajući i dalje pritvorskoj jedinici haškog suda ne želeći prihvatiti tezu o 'udruženom zločinačkom pothvatu', a sukladno kojoj su im i dodijeljene vrlo visoke zatvorske kazne ali i osuđena tadašnja politika i Domovisnki rat Hrvata u BiH, ali i Hrvatskoj.


Godinama zanemarivani


Tijekom cijelog procesa, a koji je svojim sadržajem usko povezan i sa susjednom Republikom Hrvatskom, na isti nije reagirala ili se potpuno indiferentno ponašala i sama Hrvatska ali i vodeći politički predstavnici Hrvata u BiH, koji su značajniju pozornost na ovaj proces počeli pridavati tek nakon kvalifikacije 'udruženi zločinački pothvat', odnosno, tek posljednje tri godine.

No, ono što je posebno zanimljivo je da se u postupak i to u ulozi 'prijatelja suda', nakon toliko godina, željela uključiti i Republika Hrvatska i to nakon što je prvostupanjskom presudom (nepravomoćno) utvrđeno da je šestorka bila dijelom udruženog zločinačkog pothvata, a čime se obuhvaća i susjedna država - Hrvatska.

Predsjednik Haaškog suda Agius je u odluci naveo da uključenost Hrvatske u žalbeni predmet “ne bi bila od koristi Vijeću” te je zahtjev odbijen. Sudac Agius je u odluci naveo da spominjanje imena Tuđmana, Šuška i Bobetka u presudi "ni na koji način ne predstavlja zaključke o odgovornosti Hrvatske kao zemlje".

"Žalbeno vijeće podsjeća da Tribunal ima nadležnost samo nad osobama, te nema nadležnosti da donosi zaključke o državnoj odgovornosti", odlučilo je haško vijeće.


Nožica: Vlasti Republike Hrvatske da ništa nisu učinile kako bi pomogle obrani optuženih u pobijanju udruženog zločinačkog pothvata


U ovom kontekstu treba podsjetiti na jednu od izjava Senke Nožice, odvjetnice Brune Stojića, koja je nakon izricanja prvostupanjske presude optužila vlasti Republike Hrvatske da ništa nisu učinile kako bi pomogle obrani optuženih u pobijanju udruženog zločinačkog pothvata.

"Ovo prvi put javno govorim, ali moram naglasiti da hrvatska država gotovo ništa nije učinila da nam pomogne u obaranju udruženog zločinačkog pothvata. Tražila sam osobno od ministarstva pravosuđa da nam omoguće stručnjaka iz ustavnog prava koji bi napravio analizu uspostave HZ Herceg-Bosne, koja je prema optužnici uspostavljena radi izvršenja zločina. Mi smo tvrdili da to nije točno, da je hrvatsko vodstvo na čelu s Franjom Tuđmanom pozvalo hrvatski narod u BiH da glasuje za neovisnu BiH. Od ministarstva pravosuđa dobili smo odgovor da nemaju nikoga tko bi mogao pomoći u pronalaženju pravnog eksperta", rekla je tada Nožica.

Ona je također kazala i da je čak bilo problema da netko iz hrvatskog ministarstva obrane dođe svjedočiti i potvrditi da je Hrvatska slala oružje Bosni i Hercegovini, a na kraju su tek osobnim vezama uspjeli dobiti tri osobe za svjedoke koji su radili u logistici ministarstva obrane.



(Republikainfo.com/V.S.)

Komentari:

No comment.

Pod Lupom

Top teme


 

Trach

Promo

Kolumna