Nikola Čiča: Iz prošlosti nismo dovoljno naučili, dijalog je jedini put za bolji ambijent u BiH

Nakon dvadeset devet godina Hrvatsko kulturno društvo (HKD) Napredak dobilo je novog predsjednika, a riječ je o Tuzlaku Nikoli Čiči. Preuzimanje ove značajne pozicije od prethodnika Franje Topića Čiči predstavlja čast, ali i ogromnu odgovornost.



Svjestan je činjenice da će mu trebati mnogo energije, truda i rada kako bi određene stvari nastavio u onom smjeru u kojem su krenule, ali i uveo promjene koje već ima u zamislima, a predstavljaju budući izgled djelovanja Napretka.

“Ono izvorno što trebamo raditi definirano je Statutom i to je temelj onoga što će Napredak raditi u budućnosti. Povijest će pisati o mnogo toga što je urađeno u proteklih dvadeset devet godina i dat će svoj sud koliko je kvalitetno ili ne. Smatram da je urađeno mnogo više dobrih stvari, nego loših. Spremni smo na kritiku i naravno da su se neke stvari mogle bolje uraditi, ali sve treba promatrati i u kontekstu da je Napredak obnovljen 1990. godine, nakon čega je uslijedio rat, što je stvaralo poteškoće u realizaciji određenih aktivnosti”, rekao je Čiča za Klix.ba.

Smatra da se Napredak našao u povijesnom trenutku protekle subote kada je nakon dvadeset devet godina uspješnog Topićevog liderskog djelovanja uslijedila promjena koja je dovela novu osobu na čelo jednog od najvećih kulturnih društava u Bosni i Hercegovini.

“Sebi sam na početku zadao mali program koji sam predočio na skupštini, a koji ću razrađivati. U prvoj godini ću prije svega pojačati rad s podružnicama, odnosno pokušat ću ući u sve njih, razgovarati sa svima o problemima koje imaju te pokušati da zajedničkim snagama pronađemo rješenja kako bi se ojačao rad Napretka. Na meni je sada da pokažem i dokažem hoću li neke stvari moći raditi bolje ili isto kao prof. dr. Franjo Topić”, istaknuo je Čiča kojemu je cilj povećati i broj podružnica.

Naime, do Drugog svjetskog rata Napredak je imao više od 155 podružnica i povjerenstava, a sada ih je nešto više od 60. Čiča je postavio i zadatak jačanja prepoznatljivosti Napretka, uvođenjem knjige standarda koja će sadržavati sve akte ovog društva, ali će davati i dovoljan nivo autonomije podružnicama za samostalno djelovanje u određenim segmentima.

“Pokušat ćemo prići i svakoj lokalnoj zajednici, odnosno načelniku i gradonačelniku kako bismo vidjeli na koji način oni mogu pomoći Napretku koji je od velikog značaja, ne samo za hrvatsko stanovništvo, iz kojeg je primarno ono i nastalo, već i BiH u cijelosti”, nastavio je Čiča.

Napredak je nastao s ciljem jačanja hrvatske kulture i jezika, a kroz svoj dosadašnji rad u poseban fokus je stavio mlade osobe, za koje je od obnove 1990. godine do danas osigurao 2922 stipendije.

Govoreći o sve većem odlasku mladih iz naše zemlje, Čiča je istaknuo da je to mnogo širi društveno-sociološki problem nego što to Napredak može sam rješavati, naglasivši da kroz svoje segmente rada ovo društvo može pomoći u određenoj mjeri.

“Naš je zadatak prepoznati mlade ljude, pokušati im osigurati egzistenciju u BiH, na bilo koji način na koji to možemo uraditi. Sa svojim suradnicima pokušat ću pronaći određene pravce kako bismo napravili da mladi čovjek ostane u BiH, nađe svoju perspektivu ovdje, bilo kroz stipendije ili određene privredne djelatnosti. Zajedničkim snagama moramo napraviti bolji ambijent na ovom prostoru, krenuvši od hrvatskog naroda, a onda i sa svima ostalima”, istaknuo je naš sugovornik.

Smatra žalosnom činjenicu da većina mladih iz BiH odlazi zbog društvenih okolnosti koje nas okružuju, a ne ekonomski loše slike.

“Napredak kao kulturno društvo koje okuplja veliki broj članova svakako će se boriti da napravi što bolji ambijent za sve nas. Tu je velika uloga i medija koje u cijelosti pozivam da pokušaju širiti optimizam, možda nekada i nerealan, ali vjerojatno nam je to potrebno kako bi mladi ljudi shvatili da i ovdje mogu tražiti budućnost. Također, mi moramo govoriti i o sigurnosti u Bosni i Hercegovini te mislim da je put u NATO nesporna činjenica kojoj svi zajednički moramo težiti, kao i da uđemo u zajednicu europske obitelji. Mi i unutar sebe moramo pronaći mir i razmišljati o tome da se svaki čovjek, na bilo kojem dijelu Bosne i Hercegovine, mora osjećati ugodno. Svatko od nas može napraviti mali pomak kako bismo napravili ambijent koji će biti ugodniji za sve”, naglasio je Čiča.

U Bosni i Hercegovini danas se gleda na vrijeme prije, za vrijeme i poslije rata, a Čiča smatra da se treba gledati u budućnost i najviše o njoj govoriti.

“Mislim da trebamo govoriti o budućnosti, učeći iz prošlosti, ali ne osvrćući se, te uzimajući zamjerke jedni prema drugima. Ako to ne učinimo, nećemo odgovoriti izazovima koji nas čekaju. Vrlo je bitno da svi o tome ozbiljno razmislimo i odgovorimo tim pitanjima”, kaže Čiča koji je stava da iz prošlosti nismo dovoljno naučili.

Kroz godine svog djelovanja Napredak je dao veliki doprinos uspostavi dijaloga među građanima Bosne i Hercegovine.

“Dijalog je izuzetno važan, a bolje je jedan dan razgovarati, nego sto dana ratovati, da ne kažem nešto teže. Unatoč svemu onome što nas okružuje, krenuvši od naroda za koji mogu govoriti, odnosno Hrvata u BiH, ozbiljno se moramo suočiti s izazovima i odgovoriti na njih. To je moguće prije svega kroz dijalog i prihvaćanje različitosti”, smatra Čiča.

Kaže da je danas vrlo teško govoriti generalno o položaju Hrvata u Bosni i Hercegovini.

“Ako ćemo gledati politički položaj, možemo mnogo toga reći, međutim, jesam li ja pozvan da o tome pričam? Ako ćemo govoriti o kulturnom položaju, možemo reći koliko toga sami doprinosimo da nam bude bolja ili lošija situacija. Nisam pobornik donošenja generalnih teza kako je nekome dobro ili loše. Opet se vraćam na tezu da samo razumijevanjem jednih, drugih i trećih, ako ćemo govoriti političkim jezikom, prema jednom, drugom i trećem, možemo napraviti bolje. Bez jedne noge ovog tronošca bojim se da BiH ne može na pravi način funkcionirati. Svaki od ova tri naroda se ovdje mora ugodno osjećati, kao svoj na svome. Tek na taj način možemo reći da je ovo država svih nas”, kaže sugovornik portala Klix.ba.

Napredak je oduvijek okupljao intelektualce koji nisu uvijek imali jednako mišljenje, što je, prema Čičinim riječima, pozitivno, jer kritika treba biti usmjerena ka pronalasku boljeg rješenja za bilo koju oblast.

“Ja i sada pozivam sve one koji mogu reći kako da se poboljša rad Napretka da to učine javno, ali i osobno, jer su moja vrata uvijek otvorena. Tko radi, taj i griješi, a mi smo od osnivanja do danas imali tisuće odličnih stvari, ali i pogrešaka na koje treba ukazivati i ispravljati ih. Nadam se da sam dovoljno svjestan činjenice da je Napredak ogromno društvo sa stotinama različitih mišljenja i prijedloga koje treba uvažiti kako bi društvo izašlo veće i bolje na korist svima nama”, nastavlja Čiča.

Hrvatsko kulturno društvo Napredak danas ima više od 20 000 članova u 63 podružnice i četiri povjerenstva u BiH. Ima trinaest folklornih grupa, sedam tamburaških orkestara, četrnaest korova, dvadeset devet drugih grupa, izdaje tri lista i ima knjižnicu s okvirno 35 000 knjiga.

Kroz godine djelovanja stasao je u ozbiljno kulturno i društveno važno udruženje, a danas ima važnu humanitarnu, političku i općedruštvenu ulogu u Bosni i Hercegovini.

“Napredak je kulturno društvo koje je udarilo temelje u nekim stvarima zajedno s još dva ili tri nacionalna društva. Kroz svoju povijest imalo je izuzetno značajnu ulogu koju će znati cijeniti oni koji poznaju povijest. Naravno, od obnove do danas ono je malo drugačije izdefiniralo svoju ulogu, uslijed okolnosti koje su bile. Između ostalog, tu su promjene iz jednog sistema vlasti u drugi, ali i svega ostalog što se događalo”, dodao je Čiča.

Napredak je član nevladinog odjela Ujedinjenih naroda, ima intenzivnu suradnju s Kršćanskim radničkim pokretom (Movimento Cristiano Lavoratori – MCL) i Europskim centrom za radnička pitanja (EZA). Politika ovog društva u bitnim pitanjima jednaka je stavovima Ujedinjenih nacija i Vatikana.

Za dvadeset osam godina bh. Napredak realizirao je 9993 manifestacije, a samo prošle godine  ih je bilo 547. Pored naše zemlje, Napredak djeluje i u Hrvatskoj, Austriji, Njemačkoj, Kanadi i Sjedinjenim Američkim Državama.

(Izvor: Klix.ba)

Komentari:

No comment.

Republika

Top teme

 

Trach

Promo

Kolumna