Alexander Vershbow: U BiH i na Kosovu ima još nedovršenog posla

"Nadam se da ćemo moći izbjeći vraćanje Hladnom ratu, kaže u intervjuu za Al Jazeeru Balkans američki diplomat i nekadašnji zamjenik glavnog tajnika NATO-a, Alexander Vershbow. "U tijeku je nadmetanje Zapada i Rusije na Balkanu", kaže on.

 

 
Prije nego što je postao zamjenik glavnog tajnika NATO-a, Vershbow je bio američki veleposlanik u Rusiji i Južnoj Koreji, da bi ga 2009. godine tadašnji američki predsjednik Barack Obama postavio za pomoćnika ministra obrane za međunarodne sigurnosne odnose.

Nakon tri godine rada u američkom Ministarstvu obrane, Vershbow se u veljači 2012. seli u Bruxelle i počinje mandat kao zamjenik tadašnjeg glavnog tajnika NATO-a Andersa Fogha Rasmussena. Na toj poziciji ga je 2016. zamijenila Rose Gottemoeller. Vershbow je također bio specijalni asistent američkog predsjednika Billa Clintona tijekom ratova na području bivše Jugoslavije. Od ministarstva obrane je tada, zbog njegovog doprinosa u uspostavljanju mira u bivšoj Jugoslaviji, dobio priznanje Joseph J. Kruzel.

Za Al Jazeeru sadašnji ekspert Atlantskog vijeća i stariji savjetnik u konsultantskoj tvrtci Rasmussen Global kaže da je sveukupna sigurnosna situacija na Zapadnom Balkanu puno bolja nego u 1990-im, ali da ima još nedovršenog posla.

Smatra da je razočaravajuće što se Rusija vratila negativnom pristupu na Zapadnom Balkanu, uzme li se u obzir da je ta zemlja tijekom sukoba na prostoru bivše Jugoslavije bila konstruktivan učesnik u Kontaktnoj grupi i Daytonu.

 


Razgovarao: Harun Cero/Al Jazeera



Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg je prije nekoliko dana kazao da se Alijansa nalazi na teškoj prekretnici zbog tenzija u odnosima sa Rusijom povodom sustava krstarećih projektila i napetosti unutar same Alijanse. Stoltenberg je rekao da Rusija sada ima "posljednju šansu" kada je riječ o poštovanju odredbi Sporazuma o projektilima srednjeg dometa. S obzirom da su se tenzije između NATO-a i Rusije nastavile i u 2018. godini, kako očekujete da će se ti odnosi razvijati u ovoj godini?

- Rusko kršenje Sporazuma o projektilima srednjeg dometa je korak unatrag u odnosima Zapada i Rusije i NATO-a i Rusije. Ovo nije ništa novo, to kršenje je započelo prije 5-6 godina. Rusija ne doprinosi tome da se smanje naše brige što se tiče ovih raketa i sada SAD, uz podršku NATO-a, ne vidi alternativu nego da raskine sporazum. Kada se to sve uzme u obzir, pored agresije na Ukrajinu, njihovog vojnog razvoja, širenja dezinformacija i miješanja u izbore, onda je jasno da Rusija nastavlja poticati napetosti.

Zbog toga sam pesimističan kada je u pitanju 2019. godina. Znam da NATO želi dijalog i možda postoje načini da se smanji rizik od konflikata, ali na kraju krajeva će Rusija morati promijeniti svoje ponašanje, pogotovo kada je u pitanju Ukrajina. Ono što se dogodilo u zadnjih nekoliko tjedana 2018. godine ukazuje na to da Rusija želi još više vršiti pritisak na Ukrajinu, možda kako bi se umiješala u izbore u ožujku ove godine. Strahujem da ćemo i dalje imati tenzije u odnosima s Rusijom.

Veliki broj stručnjaka smatra da bi razvoj situacije u Ukrajini mogao u budućnosti utjecati na Bosnu i Hercegovinu, odnosno Ustav te zemlje i pitanja vezana za federalizaciju. Ima li istine u tim navodima?

- Postoji povezanost između dvije zemlje kada je u pitanju ruski utjecaj i miješanje te zemlje u unutarnja pitanja. Ne bih rekao da je pitanje federalizacije nešto što povezuje BiH i Ukrajinu. Sporazum iz Minska ne poziva na federalizaciju. Njime se traži neka forma specijalnog statusa i autonomija za okupirano područje Donbasa. Fokus je na primjenjivanju zakona o decentralizaciji, a to je slučaj u većem dijelu Ukrajine trenutno. Formula koja je izabrana u Daytonu za BiH je jedinstvena i na nju se ne smije gledati kao na presedan u bilo kojoj drugoj situaciji.

U analizi trenutnih odnosa NATO-a i Rusije i Moskve i Washingtona, mnogi političari i eksperti se usude reći da proživljavamo novi Hladni rat. Koliko istine ima u takvim konstatacijama, s obzirom da je Stoltenberg nedavno rekao da to nije slučaj?

- Ne bih rekao da je ovo povratak Hladnom ratu. To je bila globalna konfrontacija dva rivalska, ekonomska sustava. Ne želimo se vratiti takvom Hladnom ratu. NATO želi poboljšati odnose s Rusijom kroz sastanke Vijeće NATO-Rusija, transparentnost i vojne radnje. Ne radi se o novom Hladnom ratu, ali sigurno je da odnosi nisu zadovoljavajući. Rusija mora raditi po međunarodnom zakonu, a ne koristiti silu protiv njenih susjeda na nelegitimne načine. Nadam se da ćemo moći izbjeći vraćanje Hladnom ratu.

Kako danas gledate na sigurnosnu situaciju u regiji Zapadnog Balkana poslije sukoba iz 1990-ih?

- Sveukupno je sigurnosna situacija na Zapadnom Balkanu puno bolja nego u 1990-im. Mnoge zemlje bivše Jugoslavije, uključujući Albaniju, su uspješne kada je u pitanju njihov euroatlantski put. Makedonija bi se uskoro mogla priključiti NATO-u. Jasno je, ipak, da još uvijek postoji nedovršen posao. To se odnosi na normalizaciju odnosa između Srbije i Kosova i sile koje konstantno prijete stabilnosti i jedinstvu Bosne i Hercegovine, pogotovo sada, kada je gospodin (Milorad) Dodik dobio mjesto u kolektivnom Predsjedništvu zemlje.

On neprestano ukazuje na to da bi mogao izvesti pokušaj secesije. Mislim da je daljnja integracija u euroatlantske tokove najbolji način da se zemlje regije odupru tim silama i da se uspostavi dugoročna stabilnost. Euroatlantske integracije nisu protiv Rusije, kao što ta zemlja misli. Rusija bi također trebala imati interes kada je u pitanju stabilnost Balkana, a ne bi trebala pokušavati probuditi stare konflikte.

Žao mi je kada vidim taj utjecaj Rusije, bio sam u timu ljudi Vijeća za nacionalnu sigurnost tijekom sukoba na Balkanu 1990-ih i bio sam uključen u politike koje su vodile ka Daytonskom sporazumu. Sjećam se da je Rusija tada bila konstruktivan učesnik u Kontaktnoj grupi i u Daytonu. Razočaravajuće je da se Rusija vratila negativnom pristupu na Zapadnom Balkanu.

U opširnoj analizi povodom pokretanja Akcionog plana za članstvo (MAP) BiH u NATO-u, američka agencija Bloomberg upozorava da bi se sljedeći sukob NATO-a sa Rusijom mogao voditi na Balkanu, navodeći da se Alijansa nada da će primiti još članica sa Balkana, gdje je "upletena u borbu za utjecaj s Rusijom". Koliko je realna ta opasnost?

- Malo je vjerojatno da će se dogoditi konflikt, ali sigurno je da je već u tijeku nadmetanje zbog trenutnog pristupa Rusije kada je u pitanju europska sigurnost. NATO i Europska unija moraju nastaviti sa politikama kroz koje će surađivati sa zemljama regije. Moraju se promovirati koordinacija, reforme i ekonomski razvoj. Tako ruski utjecaj neće imati dugoročne učinke po stabilnost u regiji.

BiH je nedavno dobila poziv zapodnošenje Godišnjeg nacionalnog programa za početak primjene MAP-a. Vlast u bh. entitetu Republika Srpska prevođena predsjedavajućim Predsjedništva BiH Miloradom Dodikom se oštro protivi članstvu BiH u NATO-u i prati politiku vojne neutralnosti Srbije u tom kontekstu. Mnogi smatraju da je članstvo BiH u NATO-u važnije od članstva te zemlje u Europsku uniju. Slažete li se s tim?

- Oba članstva su važna. Eventualna integracija Bosne i Hercegovine u NATO i Europsku uniju bi bila dobra za tu zemlju, ali i stabilnost cijele regije. Članstvu u obje institucije nije kratkoročni cilj i za to će biti potrebno puno godina, čak i u najoptimističnijem scenariju. Bolje postaviti pitanje koje se tiče suradnje BiH s EU-om i NATO-om. EU može pomoći BiH napraviti uvjete za ekonomski rast i privlačenje investicija. Unija može pomoći BiH da se smanji korupcija, što je najveća barijera za strane investicije i da se uspostavi vladavina prava, što je osnova svega. NATO može pomoći u profesionalizaciji vojske i doprinijeti suradnji dva entiteta. Suradnja sa obje institucije je dobra stvar, a to ne predstavlja prijetnju Rusiji, kao što nije ni suradnja NATO-a sa Gruzijom, Ukrajinom ili Moldavijom ili neutralnim zemljama kao što su Finska i Švedska.

Iako je SAD podržao formiranje Vojske Kosova, dužnosnici NATO-a su izrazili žaljenje zbog tog koraka, navodeći da on dolazi u pogrešno vrijeme. Kako gledate na taj potez i kako bi se on mogao odraziti na dijalog između Srbije i Kosova?

- Razumijem stav NATO-a da vrijeme nije dobro u smislu poteškoća u pregovorima između Srbije i Kosova. Također, razumijem i stajalište SAD-a da je to unutarnja stvar Kosova i da vlasti u toj zemlji trebaju odlučivati o tome. Transformacija Kosovskih sigurnosnih snaga u vojsku će trajati nekoliko godina i situaciju ne treba previše dramatizirati. Nadam se da to neće utjecati na pregovore između Srbije i Kosova koji bi mogli dovesti do proboja koji bi pomogao i Srbiji i Kosovu.


Trump nagradio S. Koreju više nego što zaslužuje

S obzirom da ste bili veleposlanik SAD-a u Južnoj Koreji, kako komentirate događaje koji su obilježili proteklu godinu kada je u pitanju kriza na Korejskom poluotoku? Junski samit američkog predsjednika Donalda Trumpa i sjevernokorejskog vođe Kim-Jong una koji je održan u Singapuru okarakteriziran je kao povijesni, a Sjedinjene Američke Države i Sjeverna Koreja obvezale su se održati daljnje pregovore o denuklearizaciji. Kim i južnokorejski predsjednik Moon Jae-in kasnije su na summitu u Pjongjangu potpisali niz sporazuma i također dogovorili da će zajedno raditi na denuklearizaciji Korejskog poluotoka i sprječavanju budućih sukoba. Kako biste ocijenili napredak u denuklearizaciji i šta možemo očekivati u budućnosti?

- Pratim događanja, iako je prošlo više od deset godina otkad sam služio u Južnoj Koreji. Problem je kompleksan kao što je bio i tada. Mislim da se razvoj događaja može posmatrati kao dobra, ali i kao loša vijest.

Dobra vijest je da je predsjednik Trump poduzeo nekoliko pametnih koraka kako bi povećao pritisak na Sjevernu Koreju, ali istovremeno je i napravio uvjete za rješenje koje bi podrazumijevalo sporazum. To se poklopilo sa naporima predsjednika Moon Jae-ina da smanji tenzije između Sjevera i Juga. Dobra je odluka bila predsjednika Trumpa da se sastane sa Kim Jong-unom i Singapuru. Pristup od “dna prema vrhu“ nije funkcionirao, pa je bio dobar potez da se riskira i pokuša sa pristupom “od vrha prema dnu“.

Loša vijest je da je predsjednik Trump Samitom u Singapuru izgubio na moći. Tako je nagradio Sjevernu Koreju više nego što zaslužuje. Sjever nije napravio prave korake ka obuzdavanju svog nuklearnog programa. Ta zemlja nastavlja postavljati nove uvjete, a predsjednik Trump nastavlja govoriti kako je “sve u redu“. Mislim da je opasno ulaziti u drugi summit bez bolje pripreme i većeg broja naprednih pregovora na razini vanjskih poslova i specijalnih stručnjaka. Trebaju nam vremenski okviri i mapa, kako bi Kim Jong-un dokazao da je ozbiljan kada je u pitanju denuklearizacija.

Predsjednik mora, također, biti fleksibilniji kada su u pitanju sankcije i nagraditi Sjevernu Koreju za buduće uspjehe, odnosno konkretne korake ka denuklearizaciji.


Komentari:

No comment.

Izvor sukobi i nezgode jednog naroda

Top teme

 

Trach

Promo

Kolumna