Povod: Topić u HRT-ovoj emisiji 1 na 1

Predsjednik Hrvatskog kulturnog društva Napredak prof. dr. Franjo Topić gostovao je 12. ožujka u emisiji HRT-a 1 na 1 koju uređuje i vodi novinar Romano Bolković, a emisija je ponovljena 18. ožujka. Prof. Topić govorio je o značenju i uspjesima Napretka, položaju Hrvata u Bosni i Hercegovini, ekumenizmu, o Napretku kao članu Europske organizacije za radnička pitanja (EZA), kao i o poteškoćama i problemima koji često prate uspješne ideje i projekte.



Govoreći o značenju Napretka, prof. Topić posebno je naglasio činjenicu da su u 25 godina od obnove Društva organizirane respektabilne brojke od 9333 manifestacije pučke i visoke kulture. Samo prošle godine Napredak je organizirao ukupno 539 manifestacija, što je skoro dvije manifestacije dnevno u prosjeku. Središnjica je za ovu akademsku godinu dodijelila 33 stipendije u visini 50.000 KM.

Predsjednik Napretka osvrnuo se i na konkretne djelatnosti na terenu. Naime, Napredak je nositelj ili jedan od važnih nositelja kulturnih aktivnosti u svojim lokalnim sredinama, a manifestacije su raznovrsne i rezultat dobro osmišljene kulturne strategije. Napredak ima preko 50 orkestara i folklornih grupa.

Topić je spomenuo neke najzvučnije Napretkove manifestacije koje su vremenom postale svojevrsni Napretkov kulturni brand, poput Ljetne akademije njemačkog jezika koju organizira Napretkova podružnica u Beču, zatim Šopovih dana u Jajcu, Uskopaljskih jeseni kao najznačajnije kulturne manifestacije u Uskoplju, Međunarodne likovne kolonije Breške u Tuzli, Dana hrvatske kulture u Usori, Split je prepoznatljiv posebno po izdavaštvu, Napretkovi Božićni i Usrksni dani u Sarajevu, u Busovači je aktivno oko 300 Napretkovaca itd.

Važna tema emisije svakako je bila i položaj Hrvata u Bosni i Hercegovini. Stvari ni izbliza nisu onako crne kako se često sugerira kroz politički ili medijski diskurs, smatra Topić. Takva crna i zatamnjena slika u javnosti svjesno se kreira, ponajprije od nekih političara. Većina stvari gleda se kroz politička prava, što političkim strankama služi kao dobar i provjereno učinkovit alat za manipulaciju.

Topić smatra da je puno važniji aspekt za ocjenu položaja nekog kolektiviteta onaj ekonomski. Upravo se kroz ekonomski položaj Hrvata može dobiti potpuno druga slika od one koju stvaraju manipulativna politika i neki mediji koji funkcioniraju kao produžena ruka takve politike. A ta ekonomska slika kazuje da, recimo, oko 12.000 Hrvata Viteza imaju više zaposlenih u svojim tvrtkama nego svih 130 tisuća Hrvata u Austriji, zatim da u Kreševu nema nezaposlenih, dok je u Kiseljaku izgrađeno više u zadnjih dvadeset godina nego u prijašnjih stotinu godina.

Slično je i u mnoigm drugim mjestima, kao npr. u Bijeljini i Tešnju. Kada se ovi pokazatelji suprotstave onome što govore neki političari i neki mediji, dobije se sasvim drugačija slika, puno pozitivnija i optimističnija. Ono što je problem kod nas, i ne samo kod nas, je pretjerani konzumerizam, ističe Topić, koji je često uvjetovan propagandom i agresivnim reklamnim kampanjama iz kojih proizilazi da se mora imati najbolji stan, što bolje auto, najnoviji mobilni telefon i sl.

Bosna i Hercegovina je, ističe Topić, prošla kroz tri epohalne promjene: promjena države, promjena društveno-ekonomskog sustava i prelazak sa planske na tržišnu ekonomiju i, posebno, težak rat. BiH je u dobroj situaciji, obzirom na činjenicu kroz kakve turbulentne procese je prošla. Topić je ovom prilikom demantirao da su Napredak i on osobno potpisali famoznu deklaraciju o unitarnoj BiH, kako se u nekim medijima zlonamjerno podmetalo. Zbog drugačijeg i optimističnijeg pogleda na BiH, Topić je često na meti kritike nekih političkih i medijskih struktura. On je više puta istaknuo: da je sva njegova politika da Hrvata u BiH bude što više, da što bolje žive i da što bolje žive s drugima.

Jedna od udarnih tema emisije 1 na 1 bila je tzv. slučaj Glavne podružnice Zagreb i optužbe da Topić autokratski upravlja Napretkom. Na optužbe da autokratski upravlja Napretkom, Topić je naglasio da nikada u 27 godina koliko je na čelu Napretka nije upotrijebio veto, te da na sjednicama Središnje uprave, što je lako provjerljivo, potiče ljude da kritički govore o svemu kako bi se došlo do najboljih odluka i rješenja, kroz argumentiranu diskusiju i bez svađe.

Govoreći o zagrebačkom slučaju, Topić je rekao da je Napretkova Središnja uprava strpljivo i u najboljoj vjeri godinama pokušavala riješiti problem sa pojedinim ljudima iz zagrebačke podružnice. Međutim, kasnije se ispostavilo, korijen problema bila je materijalna dobit koju se neki u Glavnoj podružnici HKD Napredak Zagreb pokušali nezakonito pribaviti. Kada su uvidjeli da ni statutarno ni zakonski nemaju uporište, pokušali su to ostvariti plasiranjem medijskih laži, proizvodeći čudnu i zlonamjernu hajku na predsjednika i Središnju upravu Napretka, s ciljem da su u Napredak unese razdor i da se smijeni.

Topić nije htio imenovati glavne nositelje ove medijske hajke, ali je očito da su to dr. Tomislav Dubravac, bivši predsjednik Glavne podružnice Zagreb, te članovi razriješenog Upravnog odbora Miljenko Puljić, Tomislav Antunović, Juro Martinović i Draško Semren, koji je bio i stipendist Napretka. Topića se kroz naručene članke na portalu Dnevnik.ba i u Jutarnjem listu optužilo da je 22 milijuna kuna prihoda, koliko je ostvareno u Zagrebu u periodu od deset godina, “transferirao u nepoznato”.

U tim medijskim napisima namjerno je prešućeno da osim prihoda postoje i rashodi, da oni iznose 14,5 milijuna kuna, kao i to da je 4,5 milijuna kuna uloženo u obnovu Napretkovog nebodera te da na to treba dodati i milijun i 600 tisuća kuna poreza. Oni su tražili da se Glavnoj podružnici daje trećina od prihoda u Zagrebu, ne zanimajući ih kako ostale podružnice stoje ili da samo Središnjica ima fiksne mjesečne troškove oko 30.000 KM (oko120 tisuća kuna).

Ali kad se ide u diskreditaciju Društva ili osobe, onda se izbjegavaju podaci koji bi čitavu tu medijsku konstrukciju srušili kao kulu od karata. Središnja uprava stalno prema svojim mogućnostima pomaže različite projekte, a gospoda iz Zagreba nikad se nisu htjeli ni obratiti Središnjici, tvrdeći da se njima treba davati spomenuta trećina. Glavna podružnica Zagreb ima badava prostorije, koristi dvoranu klub ne plaćajući ništa, a to je godišnje oko 70.000 kn. Zbog svega toga jedino je moguće bilo postupiti onako kako nalaže Statut Društva. Središnja uprava Napretka to je i učinila: raspušten je Upravni odbor Glavne podružnice Zagreb i imenovano Povjerenstvo.

Napredak je član Europskog centra za radnička pitanja EZA i to je također bila jedna od tema emisije 1 na 1. EZA je organizacija sa 74 filijale diljem Europe koja se primarno bavi obrazovanjem, socijalnim dijalogom, radničkim pravima i sindikalnim pitanjima, oslanjajući se na kršćanske društvene vrijednosti. Napredak je redovan sudionik EZA-inih konferencija. Napredak sudjeluje na konferencijama EZA-e u raznim europskim zemljama, a Topić je najavio organizaciju Napretkove konferencije u Osijeku u lipnju. Napredak je danas neka vrsta produžene ruke EZA-e u jugoistočnoj Europi, kazao je Topić.

Na pitanje voditelja emisije da li misli da je u BiH moguć novi konflikt, Topić je rekao da je on čovjek mira i dijaloga te da je Napredak puno pridonio ekumenizmu i dijalogu kroz organiziranje kulturnih i sportskih manifestacija. Loše i neodgovorne politke opstaju tako što plaše ljude mogućim ratom, no Topić traži da se takvo što  izbjegava po svaku cijenu, jer rat je najgore rješenje, te da su ljudi zasićeni takvim političkim i huškačkim porukama. Predsjednik Napretka završio je gostovanje u emisji 1 na 1 riječima: ''Mir nije sve, ali bez mira sve je ništa.''

(Izvor: Neven Šimić)

Komentari:

No comment.

Krive drine

Top teme

Trach

Promo

Kolumna