ČIČA: Odrastao sam u Napretku, boli me što ga medijskim linčem žele urušiti

„Kao osobi koja je odrasla u Napretku, u kojem sam aktivan od 1992., godine izuzetno mi je žao da se na ovaj način medijski manipulira unutarnjim pitanjem našeg Društva“



 
Direktor Pedagoškog zavoda Tuzlanske županije, član Središnje uprave HKD Napredak, predsjednik tuzlanskog ogranka spomenutog društva i profesor povijesti dr. sc Nikola Čiča u intervjuu za Dnevni list govori o životu Hrvata Tuzle, problemima koji ih tište i onemogućavaju im opstanak na svome. Odgovorio je i je li vlast zaboravila tuzlanske Hrvate, kojih je i danas 15.396. Kao član Središnje uprave Napretka osvrnuo se i na aktualnu situaciju u Društvu, a vezano za isključenje uprave iz Zagreba. Čiča pojašnjava da Središnja uprava Napretka podupire rad podružnica i potpomaže njihov rad, a da je problem u Zagrebu nastupio kada su odbili priznati odluke i akte Središnje uprava Napretka.

 

 


Koliko Hrvata danas živi u Tuzli, a koliko ih je živjelo do rata i koji ih problemi ponajviše muče?

-Na području grada Tuzle prema poslednjem popisu iz 2013. godine živi 110 979 stanovnika. Od tog broja 15.396 osoba izjasnilo se kao Hrvati. Kada se ovi podaci usporede s onima iz 1991., kada je na području općine Tuzla živjelo 131.618. stanovnika, od čega je Hrvata bilo 20.398 vidi se da je došlo da malih izmjena. Što se problema koji muče Hrvate na ovim prostorima oni su u suštini isti ili slični kao i na drugim područijma Bosne i Hercegovine. Prije svega mislim na upošljavanje prvenstveno mladih koji u ovome trenutku vrlo teško mogu naći posao, te se događa veliki odlazak van zemlje posebice u zemlje zapadne Europe. Odlazak mladih se može gledati kao društveni i sociološki problem, gdje svi mi nismo na adekvatan način odgovorili tom probemu, niti se on tretira kao jedno od najvažnijh pitanja u našem društvu.

 

Jesu li tuzlanski Hrvati zaboravljeni od vlasti, kakav tretman imaju?

-Vaše pitanje se može sagledati s više aspekta. Kada pitate jesu li Hrvati Tuzle zaboravljeni znamo da u BiH imamo nekoliko razina vlasti - državne, entitetske, županijske i gradske. Svaka od njih bi mogla u većoj mjeri pomoći Hrvate ovoga kraja da budu prepoznati kako kroz projekte kojim apliciraju tako i kroz suštinska životna pitanja. Naravno uvijek je lakše okriviti nekoga za svoje neuspjehe i često koristimo taj argument kako bi prikrili vlastite nedostatke. Ipak smatram da smo svi pomalo upali u bezidejnost i mogu slobodno reći odsustvo osobne inicijative.

Tražimo mogućnost što bržeg i lakšeg zadovoljavanja osobnih potreba bez strpljenja, i to u konačnici dovodi do toga da je uvijek 'tamo negdje ljepše', premda u suštini i ne mora biti, i u većini slučaja i nije tako. Svi se moramo potruditi da sebi život na ovim prostorima napravimo boljim. Isto tako, kako bi drugima bilo bolje, svi moramo imati drugačiju perspektivu. Nije dovoljno samo da nama bude dobro, ako našem prvom susjedu nije dobro. Moramo se vratiti moralnim vrijednostima koje smo pomalo svi zaboravali i početi razmišljati o zajedničkom dobru koje je važnije od naših pojedinačnih želja i zahtjeva. Tek na taj način možemo govoriti o boljem životu na ovim prostorim gdje će svatko imati komoditet i gdje će se svatko na bilo kojem dijelu Bosne i Hercegovine osjećati poželjno i ugodno.

 

Pogađa li i taj kraj trend iseljavanja koji je aktualan u cijeloj zemlji?

-Kada se govori o iseljavanju s područja Tuzlanske županije taj trend je itakako prisutan, a vjerujem i u cijeloj Bosni i Hercegovini. Već sam spomenuo da je ovo puno širi društveni problem nego što se može elaborirati u jednom novinskom tekstu. Potrebna je šira društvena akcija kako bi svi shvatili koji su pravi razlozi odlaska, a ja bih rekao čak i egzodusa prvenstveno mladih ljudi iz Bosne i Hercegovine. Opet ponavaljam da smo svi pomalo krivi za ovaj trend, od medija koji stvaraju možda nekada prenegativnu sliku stanja, kao i zanemarivanja pozitivnih stvari koje nas okružuju. Sve to stvara jednu vrlo depresivnu klimu, te mladi ljudi odrasli na drugim vrijednostima i okruženi društvenim mrežama često stvaraju nerealnu sliku o boljem životu tamo negdje. Ovo je jedan od gorućih problema koji treba sagledati s prave strane i ponuditi mladima drugačiju sliku, ali i perspektivu. Čvrsto sam uvjeren da svaki mladi čovjek s količinom truda i rada koji ulaže u odlazak i rad u inozemstvu, itekako može sebi stvoriti solidan život i na ovim prostorima u svojoj zemlji na svojoj rodnoj grudi.

 

Korizmeno je vrijeme. Koji su običaji tuzlanskih Hrvata o Uskrsu?

-Običaji o Uskrsu na području Tuzlanskog kraja ne mogu se promatrati izolirano od cjelokupnog značenja korizmeno-uskrsnog vremena osobito izraženog u vrhuncu proslave Vazmenom trodnevlju, od Velikog četvrtka do mise bdijenja na Veliku subotu. Vrijeme priprave kroz cijelu korizmu ima oznaku prolaska kroz čišćenje duha, duše i tijela raznim djelima posta i pokore. Naravno kako je šarolika i narodna tradicija tako se i od mjesta do mjesta u Tuzlanskom kraju na različite načine i s određenim specifičnostima u tradiciji oblježava blagdan Uskrsa. Međutim ono što je sve više primjetno da smo i Uskrs sveli na konzumerizam bez dubljeg ulaženja u suštinu i značenje Uskrsa. Ono što je u poslednje vrijeme primjetno u samom doživaljaju Uskrsa je kako unatoč razvoju svih oblika komunikacijskih sredstava, da se i sam doživaljaj Uskrsa povlači u zatvoreni obiteljski i uski prijateljski krug pokazujući promjene u shvaćanju zajedničkog slavlja, novog poimanja prostora i društva.

 

Koliko je aktivna GP Napretka u Vašem gradu, kakvi su planovi u ovoj godini?

-Kada govorimo o aktivnostima HKD Napredak - glavna podružnica Tuzla moram odmah u početku reći da smo mi najaktivnije nacionalno društvo na području Tuzlanske županije što su nam priznali i svi relevantni faktori. (Vlada TK, Grad Tuzla  itd…).  Štoviše prepoznati smo kao kulturni brend ovog kraja. Tijekom godine u većini slučaja u suradnji s Franjevačkim samostanom Tuzla na čijem je čelu fra Mario Divković organiziramo niz manifestacija koje su već postale prepoznatljive ne samo na području Bosne i Hercegovine nego i puno šire. Tu prije svega mislim na izožbe koje organiziramo u našoj Galeriji Kristian Kreković i kojih tijekom godine imamo oko sedam. Zatim je tu niz koncerata od kojih posebice treba istaknuti koncert kalsične glazbe na otvorenom koji se organizira za dane Petra i Pavla u dvorištu Franjevačkog samostana u Tuzli, te Božićni koncert.

Tu je također i Udruga mladih Napretka koja također ima niz svojih aktivnosti od tribina, druženja, pojedinih manifestacija i td… Ono što posebice treba istaknuti je Međunarodna likovna kolonija Breške koja je prošle godine organizirna po osamnesti put, te izdavanje Hrvatskog Glasnika koji je sigurno jedna od najstarih mjesečnih tiskovina u Bosni i Hercegovini i izdaje se od Božića 1992. godine. Dakle ovo je samo dio aktivnosti koje HKD Napredak Glavna podružnica Tuzla samostalno ili u suradnji s Franjevačkim samostanom Tuzla organizira tijekom godine. Što se tiče planova za 2018. godinu već smo realizirali mnogo toga, imali smo već dvije izložbe u našoj Galeriji, promociju knjige, te koncert. Naravno kako i mi ovisimo o projekata koje dobivamo s raznih razina države i naši planovi sukladno tome se i izvršavaju. Ipak okvirno smo ove godine zacrtali realizaciju 28 manifestacija i izdavanje 6 dvobrojeva Hrvatskog Glasnika.

 

Je li podružnica HKD Napredak u Tuzli zapravo slobodna u svom radu u odnosu na upravu HKD Napredak?

-Što se tiče odnosa Središnje uprave Napretka spram svih podružnica, a prvenstveno gledajući Glavnu podružnicu Tuzla on je na jednoj izuzetnoj razini. Ja osobno to mogu promatrati i kao član Središnje uprave ali i kao predsjednik glavne podružnice Tuzla. Niti u jednom trenutuku Središnja uprava nikada se nije mješala u rad podružnica, štoviše uvijek je na svaku zamolbu spremno odgovarala i izlazila u susret i kada su u pitanju finacijska sredstva da se pomogne rad podružnica, ali i lobiranje kod drugih institucija da se osnaži ili ojača rada određenih podružnica. U prošlosti je, tadašnjim Statutom Napretka, bilo regulirano da su podružnice te koje financiraju rad Središnjice, no ta praksa nije zaživjela u današnjem Napretku, a prije svega zahvaljujući predsjedniku mons. prof. Franji Topiću koji nikada nije inzistirao na tome.

Evo upravo i na zadnjoj sjednici Središnje uprave održanoj u Tuzli 10. ožujka 2018. godine donesena je odluka da se raspiše natječaj za podružnice gdje će one aplicirati prema Središnjoj upravi sa svojim projektima. Nakon dobivenih aplikacijskih obrazaca povjerenstvo će odrediti koliki će se iznosi davati za određene projekte podružnicama. To je jedinstveni slučaj jer sve organizacije koje funkcioniraju kao Napredak od svojih podružnica dobivaju novac za finaciranje svoga rada i djelovanja.

 

Predsjedniku Napretka, profesoru Topiću ljudi iz nekih GP predbacuju da on samoinicijativno odlučuje o svemu. Je li to istina?

-Ovaj moj prethodni odgovor ustvari je i odgovor na ovo vaše pitanje odlučuje li prof. Topić samostalno o određenim stvarima u Središnjoj upravi. Samo da objasnim što je Središnja uprava kako bi čitateljstvo lakše shvatilo model upravljanja. Središnja uprava Napretka je sastavljena od velikog broja ljudi koji dolaze iz svih dijelova Bosne i Hercegovine, Hrvatske pa i iz Europe to je jedno vrlo heterogeno tijelo s osobnim stavovim i razmišljanjima i nije se dogodilo da je ijedna odluka donesena bez suglasnosti članova Središnje uprave. Naime, kao što sam ranije rekao po Statutu HKD Napredak niti jednu odluku predsjednik ne može sam donijeti bez prethodne suglasnosti Središnje uprave. U Središnjoj upravi sjede intelektualci koji su odgovorni za svoje postupke i rad, i teško da njima bez njihove volje bilo tko može što sugerirati, pa tako i predsjednik.

U sedam godina koliko sam predsjednik Glavne podružnice Tuzla ali i član Središnje uprave nikada nisam čuo da je bilo bilo kakvih pritisaka ili uputa od strane predsjednika, ali i Središnje Uprave za bilo koju podružnicu za njezin rada nego samo spremnost za pomoć. Naravno puno ovisi i od podružnica koliko će se aktivno zalagati te raditi na svojoj promidžbi. Ono što odgovorno tvrdim je da je od strane Središnje uprave svaka podružnica koja je zatražila pomoć istu i dobivala. Naravno - sve u skladu i okviru mogućnosti Središnje uprave. Unatoč mnogim problemima koji su uvijek bili prisutni, Napredak je uspio uvesti koncept decentraliziranog funkcioniranja, s visokom autonomijom podružnica, ali usklađenih u jedinstven koncept Društva. Naravno, uvijek je bio prisutan i visok stupanj socijalne inteligencije i to ne samo u Središnjoj upravi, nego i u podružnicama. Članovi Središnje uprave često prigovaraju prof. dr. Franji Topiću da mi kao kulturno drušvo imamo isuviše sastanaka na kojim se raspravlja o svim problemima i pitanjima. Međutim, to samo pokazuje koliko se ozbiljno pristupa svakom pitanju.

Često su te sjednice dugotrajne. Ja iskreno moram reći da sam involviran u mnoge organizacije i službene institucije gdje su na dnevom redu važna pitanja, ali nigdje nisam imao ovoliko sjednica, posebice kada govorimo o tome da je Napredak jedno kulturno društvo. Baš zbog ovakvog pristupa poslu Napredak je i izrastao u veliku organizaciju. Naime, potrebni su čitavi istraživački projekti za pojedine oblasti, kako bi se pokazala svestranost djelovanja ovog Društva koje je na ovim prostorima ostavilo neizbrisiv kulturološki i općedruštveni trag i to ne samo razvoja kulturne baštine i kulturnog uzdizanja hrvatskog naroda nego i na sveukupnu kulturnu baštinu svih naroda na području Bosne i Hercegovine, Hrvatske, a svojim djelovanjem se proširilo i na djelove Europe.

 

Kako komentirate ponašanje bivšeg Upravnog odbora GP Zagreb i cijelu situaciju obzirom da ste i član povjerenstva za rješavanje problema s podružnicama?

-Prije svega, kao nekome tko je odrastao u Napretku, (u Napretku sam aktivno od 1992. godine) izuzetno mi je žao da se na ovaj način medijski manipulira unutarnjim pitanjem našeg Društva. Vjerujete da sam od samog početka problema u Zagrebu s nevjericom i čuđenjem pokušavao ustanoviti kome je potrebno da se na ovaj način (medijskim linčom) urušava Napredak. Kako god to netko vidio, smatram da u tome ne može biti pobjednika, nego samo šteta Društvu (što je za mene osobno najvažnije, jer svi mi ćemo biti i otići a Napredak opstaje već 116 godina). Kakvi god da su problemi za to postoje Središnja uprava i Skupština Društva, gdje se moglo raspraviti o svim problemima pa i o Zagrebu. Niti na jednu Središnju upravu nije došao akt iz Zagreba koji bi govorio o navedenoj problematici. Isto tako ni na Skupštini Društva, a sudjelovao sam na svima u poslednjih osam godina nitko iz Zagreba nije iznosio bilo kakav problem niti je imao primjedbu na izvješća na Skupštini. Tako da mi je sve ovo bilo izuzetno čudno kao i sami motivi.

Međutim, ono što je presudilo da Središnja uprava jednoglasno donese odluku o isključenju uprave iz Zagreba bio je akt kojim je Uprava Napretka Zagreb jasno rekla da ne priznaje Središnju upravu kao i njene akte. Tako se u aktu izričito kaže da je Zagrebačka podružnica samostalna pravna osoba registrirana u Zagrebu 2007. koja nema obavezu priznavanja odluka SU ... i da su za njih odluke Središnje uprave ništavne. Upravo zbog riječi Središnja uprava nije imala drugog izbora osim da konstatira da Uprava iz Zagreba nije sljednica Glavne podružnice obnovljene 1992. godine i nemaju nikakvog prava niti na korištenje prostora niti bilo što drugo u HKD Napredak. Naime HKD Napredak je još 2006. godine zaštitilo svoje ime (verbalni identitet) i svoj znak (vizualni identitet) kod nadležnih institucije Bosne i Hercegovine, kao i kod međunarodnih institucija, o čemu postoji aktualni certifikat kod WIPO MADRID. Ovo pravo odnosi se na zemlje koje su navedene u certifikatu, među kojima je i Republika Hrvatska.

Navedenim činom HKD Napredak je postao isključivi vlasnik prava imena i znaka HKD Napredak, u skladu s čime i sve Podružnice i udruge unutar HKD Napredak mogu koristiti ime i znak Društva uz odobrenje HKD Napredak, a što je potvrđeno i uređeno potpisima Akta o odobrenju prava korištenja zaštićenih robnih žigova nositelja prava HKD Napredak. Aktom o korištenju žiga  regulirano je da podružnice kao Korisnici prava, to pravo mogu koristiti uz uvjet poštivanja svih odredbi Statuta HKD Napredak, kao i svih odredbi Pravilnika o reguliranju međusobnih odnosa unutar HKD Napredak. U protivnom, kako je i navedeno u Aktu, to pravo će im biti oduzeto. I ranije kroz svoju povijest je bilo ovakvih pokušaja, ali Napredak kako društvo se uvijek uspjevalo odhrvati svim napadima i jače izaći iz svih poteškoća. Dakle, da podcrtam, nije Središnja uprava zabranila rad, nego je uprava iz Zagreba u svome pismu jasno i decidno rekla da ne priznaje Sredinju upravu iz Sarajeva. Mi kao Napredak nikome ne branimo da radi što god želi, ali mora poštivati Statut društva kao i odluke Središnje uprave i Skupštine društva što vrijedi za sve podružnice koje su potisale akt o priznavanju Središnje uprave što je uradila i uprava iz Zagreba. Naravno da je i prije u povijesti do 1949. godine u okviru Društva često dolazilo do nesuglasica, posebice između Središnje uprave i podružnica, kada je dolazilo do nerazumijevanja pa čak i otvorenih sukoba.

Međutim, svi ti povremeni incidenti nisi mogli bitnije utjecati na sveukupni rad Napretka kroz njegovu povijest. Žao mi je što moramo govoriti o ovim događanjima pored svega onog dobrog što Napredak je činio i čini za dobrobit bosanskohercegovačkog i hrvatskog društva u cjelini. Ono što želim naglasiti da svi zajednički moramo zapitati koji su naši motivi za rad i djelovanje u Napretku. Naime danas živimo u jednom moram reći čudnom vremenu gdje su mnoge vrijednosti izgubile svoj smisao i Društvu poput Napretka sve je teže raditi. Da bi ovakvo Društvo moglo pratiti svoju misiju svi se prije svega moramo izdići iznad svojih osobnih, političkih i bilo koje drugih interesa i podjela i zajedničkim snagama se posvetiti jačanju zajedničkog cilja tj. boljem životu na ovome prostoru. Naravno sve ovo je nemoguće bez pomoći svih nas koji i jednim malim dijelom možemo doprinjeti da naš život ali ovo društvo bude naprednije, bolje i pozitivnije.

 

(Izvor: Dnevni list)

Komentari:

No comment.

Grožđe na vrbi

Top teme


 

Trach

Promo

Kolumna