Predsjednik HNS-a Božo Skopljaković: HDZ-ov prijedlog diskriminira 50 posto Hrvata u BiH

Mi smo HDZ-ovu zakonodavnu inicijativu uz navedeno okarakterizirali i segregacijskom, diskriminirajućom i dekonstituirajućom za veliki broj Hrvata koji žive u općinama ili županijama u kojima su u manjini, a takvih je 50 posto od ukupnog broja Hrvata u BiH, ističe Skopljaković.



Vjerojatno i budući predsjednik Hrvatskoga narodnoga saveza, sljedbenice stranke HSS-NH, Božo Skopljaković ne spori legitimnost prijedloga izmjena Izbornoga zakona od strane HNS-a i nužno ispravljanje anomalije da Hrvatima netko drugi bira predstavnike, ali smatra da među Hrvatima treba obaviti  širu i korektnu raspravu jer je u pitanju sudbina Hrvata u Bosni. Skopljaković poručuje da se nitko pa niti HDZ BiH ne smije poigravati s Hrvatima na područjima gdje su trenutno brojčano inferiorni, a poglavito nitko nema pravo prekrižiti Hrvate u RS-u, koliko god ih tamo bilo.

Prijedlog izmjena Izbornoga zakona kojeg je u Parlament BiH pustio HDZ BiH, udarna je politička tema u BiH. Poznato je da je Hrvatski narodni savez već na startu odbacio taj prijedlog i ocijenio ga kao vrlo opasan i štetan po Hrvate, naročito onaj dio koji živi u Bosni. Kao prvo, smatrate li da je žurna procedura u državnome Domu naroda ispravan put ka usuglašavanju odnosno usvajanju toga važnoga zakona?

– Izborni zakon je od izuzetnog značaja za funkcioniranje Ustavom utvrđenog političkog sustava i kao takav zahtijeva širu raspravu ne samo u parlamentarnim klupama. Stavljanje izmjena i dopuna takvog zakona u parlamentarnu proceduru bez takve rasprave i još u žurnu skraćenu proceduru je u suprotno demokratskim standardima usvojenim u civiliziranim društvima.

Hrvatski narodni savez  je nakon nedavne sjednice Glavnoga odbora poručio da je  prijedlog tzv. HNS protuustavni i suprotan europskim konvencijama o ljudskim pravima. Dakle, na čemu konkretno temeljite tu svoju strepnju i odbojnost spram prijedloga izmjena Izbornoga zakona?

– Mi smo HZD-ovu zakonodavnu inicijativu uz navedeno okarakterizirali i segregacijskom, diskriminirajućom i dekonstituirajućom za veliki broj Hrvata koji žive u općinama ili županijama u kojima su u manjini, a takvih je 50 posto od ukupnog broja Hrvata u BiH. Naši zakonodavni napori bi trebali ići u pravcu zaštite upravo prava, interesa i potreba tih ljudi i poštivanje temeljnih ljudskih sloboda i prava na način kako to regulira Europska konvencija. Mi, Hrvati, trebali bismo u ovoj zemlji biti nositelji europskih vrijednosti i demokratskih standarda, a ne raditi suprotno.

Ipak, priznat ćete da je legitimno predlagati izmjene nekoga zakona, pa dakle i Izbornoga zakona, jer je i Ustavni sud BiH uočio krupne anomalije kod izbora izaslanika u Dom naroda Parlamenta FBIH. Nije uredu da neki narod bira drugome  narodu njegove predstavnike u vlasti?

– Ustavni sud nije uočio brojne anomalije. On je samo konstatirao kako jedna rečenica u Izbornom zakonu BiH nije sukladna Ustavu FBiH. Brojne anomalije našeg ustava i izbornih prava naših građana uočio je Europski sud. I mi bismo kao europski orijentiran narod trebali raditi na tome da se odluke Europskog suda provode.

Pravo je vaše stranke da odbacuje neki Zakon, ali kada će javnost znati kakav model novoga Izbornoga zakona predlaže Hrvatski narodni savez?

– Narodi u BiH mogu zajedno živjeti i izgrađivati zemlju samo ako imaju zajednički interes i garanciju da će moći ostvariti svoja prava jednako kao i drugi a to se može postići donošenjem novog svima prihvatljivog Ustava u kojem će biti definirana i zagarantirana jednaka prava svima koji BiH osjećaju kao svoju domovinu. Mi ćemo uskoro u javnost dati svoje prijedloge po pitanjima koja je apostrofirao HDZ. No, osnova za to trebala bi biti promjena odredaba Ustava, kako je presudio Europski sud.

U sjeni Izbornoga zakona je Zakon o javnom rtv servisu kojeg također predlažu  stranke tzv. Hrvatskoga narodnoga sabora. Treba li Hrvatima zaseban nacionalni rtv kanal?

– Oni koji sada traže kanal svojedobno su odbili prihvatiti ono što su 1998. godine, dogovorili i potpisali Izetbegović i Zubak, a tiče se reorganizacije tadašnje RTV, upravo na način kako to sada nakon skoro 20 godina traže. Ako druga dva konstitutivna naroda imaju RTV kanale na svojim jezicima smatramo da to pravo pripada i Hrvatima, jer je hrvatski po ustavu jedan od tri službena jezika u BiH. Javni RTV servis morao bi biti dostupan na cijelom teritoriju BiH i ne znam nikoga tko želi TV sa manje kanala. Danas svi traže više i raznovrsnije i ne vidimo problem u tome, neka gledatelji odluče što će gledati ali dajmo jednake mogućnosti svima. Pored ovoga potrebno je osigurati da se na tim kanalima rezervira određeni prostor za nacionalne manjine i da oni na sva tri nacionalna kanala imaju barem po 10 posto udjela u programu na svojim jezicima, jer ćemo tako pokazati da vodimo računa o nacionalnim manjinama.

Kandidat ste za novoga predsjednika Hrvatskoga narodnoga saveza. Špekulira se da će  vaša stranka, kao sljedbenica stranke HSS-NHI, dobiti novo ime. Možete li otkriti koji će to biti naziv i kada će se promjena dogoditi?

– HNS BiH je ime koje smo dogovorili s drugim strankama sa kojima smo bili u koaliciji jer se smatralo da je HSS-NHI ime kojemu ne možemo dodavati dalje stranke koje bi željele da nam se pridruže. U posljednje vrijeme svjedocima smo sve češće  uporabe skraćenice HNS (Hrvatskog narodnog sabora) od strane HDZ-a, što je za naše birače djelovalo zbunjujuće. Slab rezultat na posljednjim izborima može se djelomice pripisati i nazivu stranke koje nas nije identificiralo u odgovarajućoj mjeri. Zbog sve češćeg skrivanja HDZ-a iza HNS-a mi smo se našli u određenoj medijskoj blokadi i sjeni, tako da smo se voljom većine članova odlučili na promjenu imena. Ovog trenutka ne mogu vam reći koje će to novo ime biti ali vam mogu reći da će do promjene doći na Saboru stranke koji planiramo uskoro održati 3. lipnja 2017. godine.

Dojam je kako je HDZ BiH potpuno uništio oporbu na hrvatskoj političkoj pozornici i ne vidi se njezin tako brz oporavak. Kako pronaći i okupiti potrebnu  kritičku i pragmatičnu alternativu za HDZ BiH. Na kojoj političkoj platformi misli  'udariti' Hrvatski narodni savez po politici HDZ BiH? Gdje je Čovićeva stranka odnosno  politika najranjivija?

– HDZ BiH je trenutno najjača hrvatska stranka u BiH zahvaljujući potpori birača koju je HDZ dobio, po nama, na temelju neiskrene politike koju su vodili sve ovo vrijeme. Predizborna obećanja, kao što su Izborni zakon, treći entitet, hrvatski TV kanal i mnoga druga su i dalje ostala samo obećanja. Mnogi naša priopćenja i stavove vežu upravo za HDZ kao da se mi njima izravno obraćamo i krivimo isključivo samo njih za postojeću lošu situaciju u BiH, što nije točno. Za trenutnu lošu ekonomsko političku situaciju u BiH podjednako su odgovorne stranke koje vladaju i vode ovu državu zadnjih 20 godina a što je glavni uzrok odlaska sve većeg broja mladih i obitelji u treće zemlje.

Samo cjelovita i integrirana BiH je općehrvatski interes stoga se HNS BiH zalaže za cjelovito rješenje i za teritorijalni i institucionalni preustroj cijele BiH na regije, županije, provincije ili kako god želite da ih zovete, na prije svega ekonomski održivim osnovama. HDZ cijelo vrijeme govori kako se zalaže za jednakopravnost svih Hrvata, međutim istina je drugačija. Hrvati s područja Bosne potrebni su HDZ BiH samo u vrijeme izbora a nakon toga uglavnom dobivaju samo drugorazredne pozicije. Koliko je neravnopravna pozicija  Hrvata iz Bosne pokazuju i sljedeće činjenice. U Zastupničkome domu Parlamenta BiH od ukupno pet zastupnika samo je jedan s područja Bosne dok su četiri zastupnika iz  Hercegovine.  Isti je regionalni debalans i u Domu naroda. Od pet izaslanika u državnome Domu naroda četiri su s područja Hercegovine. Znamo da niti svi Hrvati u Hercegovini nisu zadovoljni trenutnim stanjem i da u redovima HDZ-a ima puno nezadovoljnih. Stoga pozivamo sve da zajedničkim snagama promijenimo odnose na političkoj sceni i vratimo dostojanstvo i jedinstvo hrvatskome narodu.

Vijeće ministara dodijelilo je sredstva za projekte iz kulture, preko 85 posto tih sredstava dodijeljeno je području Hercegovine a ostatak u Bosni. Hrvatska žena iz Livna dobila je 100.000 KM a Franjevački samostan Kraljeva Sutjeska za Konzerviranje i restauriranje knjiga franjevačkog samostana, što je od izuzetne važnosti ne samo za Hrvate nego sve u BiH, dobili su samo 1.000 KM.

Zapošljavanje u javnim poduzećima bez članstva ili veze u nekoj od vladajući stranaka je nezamislivo. Svi kojima se nudi ovakav posao neka ga bez razmišljanja prihvate, bez grižnje savjesti uzmite posao jer vi ne činite ništa nemoralno nego se borite za goli živo i opstanak ali gledajte da na narednim izborima kaznite one koji vam za novac nude ono što vas i vašu djecu po svakom pravu i po Ustavu pripada, a to je pravo na rad.

Sve ovo su naši najjači aduti i argumenti u borbi protiv korupcije i ovakve porazne politike, ne samo HDZ-a već i drugih vladajućih stranaka. Vjerujemo da je nakon toliko godina građanima dosta lažnih obećanja, podjela i korupcije i da će na narednim izborima odlučiti da žele promjene i glasati za nove snage koje nisu sastavni dio trenutne korumpirane vlasti.



(Izvor: Dnevni list)

Komentari:

No comment.

Superhik je ovdje

Top teme

Trach

Promo

Kolumna